Pomoć koja neće baš pomoći

Predstavljajući u Bundestagu paket pomoći Grčkoj, njemačka kancelarka Angela Merkel je još jednom upozorila kako zapravo nema izbora: Europa je u teškoj financijskoj krizi i ako propadne euro, propada i Europska unija. Zato se mora učiniti sve kako bi se i Grčka zadržala u zajedničkom gospodarskom prostoru i da Europa iz ove krize izađe još jača nego što je u nju ušla.

No i u redovima njezinih kršćanskih demokrata,sve su glasnija pitanja - koliko pomoć Grčkoj uopće ima smisla? Nema sumnje da je ta zemlja u dubokoj recesiji, ali više nitko ne vjeruje da će i ovih 130 milijardi pomoći koje priprema Europska unija - biti dovoljno. Jer, to je novac koji je Ateni prijeko potreban za podmirivanje dugova i plaćanje kamata na dugove. Povezano s mjerama štednje na koje se Grčka obvezala - i uz praktično netaknuti birokratski sustav u toj zemlji koji je i inače oduvijek patio od korupcije i nepotizma - gotovo da nema šansi da i jedan cent ode u investicije i u gospodarski oporavak Grčke. Drugim riječima, samo je pitanje vremena kad će i pred njemački parlament doći još jedan novi paket pomoći za tu zemlju.

Bolje "užasan kraj" nego "užas bez kraja"

To je navelo i neke zastupnike vladajuće koalicije da se već javno izjasne protiv takvog ulaganja milijardi u "vreću bez dna" i kako bi možda bilo najbolje da Grčka sama odluči o istupanju iz zone eura. Utoliko se i glasovanje o pomoći pretvorilo u pljusku kancelarki: pomoć je prihvaćena uvjerljivom većinom, ali samo zato što su oporbeni socijaldemokrati i Zeleni uglavnom najavili solidarnost sa Grčkom i svoj glas "za". Ali da se kancelarka morala pouzdati samo u "vlastite" zastupnike program pomoći Grčkoj - ne bi bio prihvaćen.

U samoj Grčkoj je odluka iz Berlina ostala u sjeni odluke agencije za procjenu vrijednosnica Standard & Poor's koja je još dublje spustila ocjenu Grčke. Državne obveznice iz Atene su već jasno svrstane u "smeće" i ocjenjene sa "CC" s obzirom na plan "trojke" da uvjeri i privatne investitore da oproste dio dugova toj zemlji. I u Grčkoj je najavljeno da će - ako investitori ne pristanu - zakonom reprogramirati svoje dugove. Agencija nije mogla drukčije nego taj plan nazvati pravim imenom - djelomični stečaj (selective default).

Autor: Anđelko Šubić (dpa)

Odg. ur.: Dunja Dragojević