Porez na štednju tek od srpnja 2005

Švicarski bankari su poznati po svojoj diskretnosti. To pogotovo vrijedi za Michela Deroberta, poslovoditelja Udruge švicarskih privatnih bankara. O sporazumu s Europskom unijom samo kaže:

”S time æemo moæi živjeti. Puno više bi nas pogodilo kad bi bila zanijekana osnovna naèela našega pravnog poretka – i kad ne bismo imali pravo na privatnu sferu pojedinaènog štediše, kad bismo se dakle morali oprostiti od bankovne tajne.”

U tom smislu je Švicarska u pregovorima s EU-om vrlo odluèno branila bankovnu tajnu te progurala da štediše mogu biti anonimni. Umjesto toga ona æe ubirati porez na kamate štednih uloga stranaca koji æe proslijeðivati Europskoj uniji. Na poèetku æe to biti 15 posto, a kasnije 35 posto.

Takav sporazum je sigurno bio razlog za zadovoljstvo. Švicarski bankari su na prvom mjestu po èuvanju privatnih ušteðevina, oni èuvaju više od 3000 milijardi franaka. U tomu ništa bitno neæe promijeniti ni sporazum s EU-om. Niti æe u Europsku uniju odlaziti milijarde eura, niti æe europske štediše masovno napustiti švicarske banke. Jer, sporazum ostavlja brojne rupe u zakonu. Potpuno legalne.

”Ja imam nekog štedišu u Švicarskoj. Ako on ne želi biti u Švicarskoj, banke imaju moguænost pružati usluge tom štediši iz Amerike ili Karibika ili Singapura.”

Èitav niz moguænosti ulaganja ovaj sporazum ne pogaða, primjerice dionièke fondove, životna osiguranja ili obveznice kupljene prije ožujka 2001. godine, iako ovo posljednje samo privremeno. Osim toga graðani EU-a koji imaju prebivalište u Švicarskoj uopæe nisu pogoðeni. Isto vrijedi i za pravne osobe, bez obzira na podrijetlo, dionièka drštva, zaklade ili trustove. A upravo ti oblici su omiljeno sredstvo polaganja milijuna. Ipak, Derobert mora prièekati s jednom zanimljivom spoznajom:

”Mislim da je Europska unija htjela doæi do obiènog èovjeka, obiènog štediše. Ako se želi uštedjeti kamate, mora se nešto poduzeti, a to košta – ponekad vrlo puno novca tako da se to nekad uopæe ne isplati. Mislim da briselske vlasti to znaju, Komisija to toèno zna. I to je uzeto u obzir.”

Drugim rijeèima što je više novca prebaèeno u inozemstvo, to veæa je vjerojatnost izbjegavanja oporezivanja. Da sustav oporezivanja ima slabosti priznaje i vodeæi švicarski bankar Derobert:

”Moram naglasiti da taj sustav nije razvijen u Švicarskoj. Mi smo samo rekli prihvatit æemo to. Ali, sustav Europske unije se ne zaobilazi samo u Švicarskoj. Iste rupe u zakonu postoje i u Luxemburgu i Londonu kao i u Zuerichu ili Ženevi.”