Portret novog pape Benedikta XVI

Drugi ga nazivaju «glavnim misliocem» Vatikana. Ali, ni oko jednog njemačkog istaknutog crkvenog dostojanstvenika nisu mišljenja tako podijeljena kao oko Ratzingera. Najoštriji njegovi kritičari dolaze iz Njemačke.

Sin policijskog časnika iz Marktla na Innu već je kao dječak imao želju da postane kardinal. Nakon studija teologije i filozifije 1951. je zaređen za svećenika, sa samo 30 godina je habilitirao i postao profesor dogmatike na Visokoj školi u Freisingu. Kasnije je predavao u Bonnu, Münsteru, Tübingenu i Regensburgu. 1977. je postao nadbiskup Münchena i Freisinga, a nešto kasnije i kardinal.

Veliki skok u karijeri uslijedio je 1981. Papa Ivan Pavao Drugi pozvao je Ratzingera u Rim. Dužnost prefekta Kongregacije za nauk vjere bila je kao stvorena za odmjerenog i strogog mislioca. S papom je razgovarao na njemačkom, ali i inače su se Ratzinger i njegov prethodnik vrlo dobro slagali u pitanjima vjere. Oko pitanja sprječavanja začeća, isključivanja mogućnosti da žene postanu svećenice ili odnosu prema takozvanoj «teologiji oslobođenja» u Latinskoj Americi konačno mišljenje u Vatikanu nosilo je pečat ovoga Nijemca.

Nigdje kritičari prema njemu nisu tako oštri, tako nemilosrdni kao u Njemačkoj. Za mnoge je Ratzinger jednostavno simbol dogmatizma i konzervativizma. Ali, u mnogim zemljama, unatoč ponekoj kritici, njega se smatra naprosto «čuvarem» - što se u vremenima dramatičnih društvenih promjena nedvojbeno misli kao odavanje priznanja.