Posljedice spajanja UniCredita i HVB-a u Hrvatskoj
16. lipnja 2005
«Spajanje UniCredita i HVB-a zasigurno će imati konzekvence na strukturu hrvatskog bankarskog tržišta» - mišljenja je nezavisni financijski analitičar Žarko Primorac, koji pojašnjava: «Naime, tu djeluju dvije banke, Zagrebačka i Splitska, i zajedno čine oko 35 posto ukupnog hrvatskog bankarstva. Ne vjerujem da će Hrvatska narodna banka biti spremna dopustiti nekoj inozemnoj banci, ma koja ona bila, da kontrolira 35 posto hrvatskog tržišta.»
Primorac naglašava kako to posljedično znači da će se jedna od te dvije banke naći na tržištu, odnosno da će promijeniti vlasnika: «Ja ne mislim da je to loše, dapače, mislim da je dobro, i bilo bi dobro da vlasnik jedne od tih banaka, najvjerojatnije Splitske, bude neka nova velika bankarska grupacija koja još ne djeluje na hrvatskom tržištu. To bi povećalo konkurenciju, a konkurencija je poželjna stvar.»
Puno oprezniji u predviđanjima je glasnogovornik Zagrebačke burze, Željko Kardum:»Prije svega, tu je potrebno provesti određenu proceduru, to prije svega mora proći Hrvatsku narodnu banku i ona se mora izjasniti o tom spajanju. Poznata je činjenica da je oko 95 posto svih banaka u hrvatskoj u većinskom vlasništvu stranih banaka. Mi smo i do sada imali dvije najveće banke u, uvjetno rečeno, talijanskom vlasništvu – UniCredito i BCI, dakle Zagrebačka i Privredna banka. Što i kako će se to spajanje odraziti na hrvatsko tržište, morala bi najprije ocijeniti Hrvatska narodna banka, a ono što nas prvenstveno zanima je hoće li i na koji način doći do bilo kakvog spajanja, hoće li se ono zaista i realizirati, te bi li onda došlo do bilo kakvih promjena u dioničkoj strukturi tih dviju banaka. Ali o tome je za sada preuranjeno govoriti.»
Iako su se u medijima već pojavile špekulacije o mogućemo monopolu novostvorene banke na hrvatskom tržištu, Primorac se te pojave ne boji: «Kada bi UniCredito kontrolirao 35 posto hrvatskog tržišta, onda to ne bi bio čisti monopol, ali bi to bila banka s vrlo visokim utjecajem. Zato predviđam da će Hrvatska narodna banka onemogućiti tu situaciju, i to nalogom da se jedna od dviju banaka, najvjerojatnije Splitska, proda.»
Istovremeno s najavom o spajanju ove dvije banke, najavljeno je i zatvaranje oko 9 i pol tisuća radnih mjesta unutar čitave grupacije. Žarko Primorac naglašava kako se to prije svega odnosi na HVB, budući da je to banka koja ima velike financijske dubioze: «Bio bih sretan da tendencija smanjivanja radnih mjesta zaobiđe hrvatsko tržište, iako nije isključena ni ta mogućnost. I hrvatske banke, bez obzira što su napravile velike racionalizacije u posljednjim godinama, te su dosta smanjile svoje troškove, ipak još uvijek imaju viši broj zaposlenih nego što to ima europsko bankarstvo. Drugim riječima, bojim se da će redukcija radnih mjesta zahvatiti i ove dvije hrvatske banke koje će ući u sastav nove grupe.»