Postbank dionice konacno na burzi

Njime su predvidjeni ukupni izdaci od 258,3 milijarde eura. Ministar financija Hans Eichel namjerava se zaduziti za dodatnih 22 milijarde eura te investirati 22,8 milijardi. Buduci da su investicije vece od zaduzivanja proracun je u skladu s Ustavom. Po Eichelovim rijecima proracun uvazava i aktualnu gospodarsku situaciju:

"Proracun za 2005. je u skladu s konjunkturnim kretanjima, on je strogo konsolidirajuci proracun koji prihvaca i prati strukturne reforme Agende 2010. To je i proracun koji postavlja akcente razvoja upravo u jednoj konjunkturno jos uvijek nestabilnoj situaciji putem investicijske ofenzive i trece faze porezne reforme",

pojasnio je Eichel, priznavsi da se Njemacka trenutno nalazi u vrlo teskoj financijskoj situaciji. Rupu nastalu izmedju prihoda i rashoda trebalo bi se popuniti privatizacijom, ponaprije prodajom dionica Telekoma i Postbanke koje su jos u posjedu drzave. Ta je najava na strani oporbe naisla na zestoke kritike. U rukama savezne vlade nalazi se jos oko 26% dionica Telekoma i 20% dionica Postabanke. Tim se dionicama od jucer sluzbeno moze i trgovati. Najvaznija emisija dionica u zadnjih nekoliko godina i trgovina na parketu frankfurtske burze za Postbank je veliki uspjeh, izjavio je jucer sef uprave te banke, Klaus Zumwinkel, nakon sto je uz cestitke objavljen prvi tecaj dionice od 29 eura, sto je za 50 centi vise od cijene po kojoj su dionice ponudjene na prodaju:

Po procjenama trgovaca dionicama pocetna cijena obecava rast vrijednosti. Iako je uprava Postbanke ocekivala pocetka trgovine s cijenom od preko 30 eura, Klaus Zumwinkel je zadovoljan prvim danom:

"Dionica ima potencijala, i to je pokazala vec u prvih 15 minuta, i zbog te cinjenice sam uvjeren u njenu dobru buducnost",

rekao je Zumwinkel. Postanska banka je osnovana sluzbeno 1990. godine, kada su savezne vlasti podijelile bivsu Saveznu postu u tri samostalne firme: Telekom, postu i Postansku banku. Banka je 1995. postala dionicko drustvo, a u sijecnju 1999. u potpunosti ju preuzima Deutsche Post. Vec tada je postalo jasno da ce dio banke kasnije ici na burzu. Prica o Postbanki je prica uspjeha jednog poduzeca. Danas banka ima 11,5 milijuna privatnih klijenata, gotovo 9000 filijala i samo je u prosloj godini zaradila 350 milijuna eura. Posebnost uspjeha Postbanke lezi u cinjenici da ona svoj novac zaradjuje vecim dijelom s malim ulagacima, sto je u bankarskom svijetu prava rijetkost. Jedan investicijski bankar koji zeli ostati neimenovan, prije nekoliko dana je u tjedniku "Die Zeit" izjavio kako je Postbank ustvari "najveci njemacki investicijski fond". Postbank dakle barata ulozima svojih klijenata i na tim polsovima uspijeva ostvariti, za europske prilike, nevidjene uspjehe u svojoj bransi. Uspjeh ima i svoje ime. Analiticari financijskih prilika naglasavaju da je za njega najodgovorniji 48-godisnji Grk, Loukas Rizos, koji je u upravi banke zaduzen za ulaganja. Iako se Postbank u javnosti rado predstavlja kao klasicna banka koja njeguje mrezu filijala, ona to u stvari nije. Financijski institut, cije su boje zuta i plava, posudjuje samo dio novca koji uplacuju njeni klijenti. Na ostatku se ostvaruje dobit i to putem raznih investicija.

Odlaskom na burzu Deutsche Post, kao vasnica Postbanke, kasira 1,5 milijardi eura od prodanih dionica. Tim novcem posta zeli smanjiti svoje dugove, a dio ce se uloziti i u ambiciozni plan postanka vodecim logistickim poduzecem u svijetu.

S frankfurtsmkog burzovnog parketa ne stizu samo optimisticne vijesti u vezi s Postbankom. Mesetari dionicama nisu zaboravili da je uprava Postbanke zeljela dionice emitirati po znatno vecoj cijeni te da je Zumwinkel tek proteklog vikenda popustio na cijenu od 29 eura. Za Klausa Niedinga, iz drustva za zastitu dionicara, natezanja oko Postbanke su samo znak da su ulagaci postali zreliji i da vise nije moguce na trziste plasirati preskupe drzavne dionice, kao sto je to bilo do prije nekoliko godina:

"U medjuvremenu se jako, jako dobro gleda na razvoj situacije. Gleda se na cijenu i gleda se na poduzece. I na burzi se prosirilo pravilo da su najatraktivniji upravo jeftini proizvodi",

tvrdi Nieding. Razvoj tecaja dionica Postbanke i danas zaokuplja financijske strucnjake. Vrijednost dionica je u odnosu na jucerasnju zakljucnu cijenu od 28,84 eura porasla na 29,06 eura.

(Srecko Matic)