1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Postignut dogovor oko ustava Afganistana

5. siječnja 2004
https://p.dw.com/p/9Z8p
Nakon 22 dana zasjedanja i mnogo kriza koje su prijetile razlazom 502 izaslanika tradicionalne skupštine svih plemena Afgansitana, Loje Džirge jucer su se okupljeni ipak uspjeli dogovoriti oko teksta ustava te zemlje. Naravno, to nije išlo bez pritisaka i obecanja aktera koji su iz pozadine vukli konce tog sveplemenskog vijeca: najvažniji su svakako bili americki veleposlanik u Afganistanu, Chalilsad i povjerenik Ujedinjenih Naroda za tu zemlju, Lakdhar Brahimi: "Ovo je trenutak velikih emocija za sve nas. Predstavnici medunarodne zajednice su me zamolili da svima vama srdacno cestitam na uspjehu ove Loje Džirge. I siguran sam da je narod Afganistana veceras veoma sretan i u ovom novom ustavu vide novi izvor nade za buducnost." Narod Afganistana možda je i sretan, ali i okupljeni izaslanici mogu donekle biti zadovoljni rezultatima: predsjednik Karsai može biti sretan jer je prihvacen njegov prijedlog koji mu daje vece ovlasti u citavoj zemlji pa tako je uopce spreman istupiti kao predsjednicki kandidat na predstojecim izborima ali i protivnici tog centralistickog koncepta nisu posve nezadovoljni jer mu novi ustav o vrat vješa dva podpredjsjednika sa prilicno velikim ovlastima. I dok je to bila sporna tocka u odmjeravanju snaga izmedu vlade u Kabulu i bezbrojnih "kraljeva rata" koji prakticno imaju potpunu vlast nad svojim podrucjima - a sjetimo se, to nije samo politicka razmirica nego i osjetljivo pitanje prihoda od uzgoja narkotika, šverca oružjem pa i odnosa prema muslimanskoj vjeroispovjesti nakon vladavine Talibana, naden je kompromis i izmedu glavnih nacionalnosti ove izrazito mnogonacionalne zemlje: naroda koji govori jezicima paštu i dari i svih ostalih - najglasniji su bili predstavnici Uzbeka. Prema njima je konacno ucinjen ustupak i njihov jezik je takoder proglašen službenim "tamo gdje su vecina" ali da Uzbeci nebi osobito iskocili od ostalih nacionalnosti, isto pravo dodjeljeno je i svima ostalim manjinama. Osjetljivo je bilo i pitanje mogucnosti dvojnog državljanstva visokih državnih dužnosnika i tu je predsjednik Hamid Karsai morao popustiti: novi ustav ne dopušta tu mogucnost tako da ce neki njegovi bliski suradnici morati birati - ili dati ostavku na svoje položaje ili položiti svoju drugu putovnicu - u pravilu je rijec o državljanstvu Sjedinjenih Americkih Država.