1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Potpisi za stabilnost? Iransko-ruski nuklearni ugovori

Srećko Matić28. veljače 2005

Dok Europska unija svim diplomatskim snagama pokušava nagovoriti Teheran da odustane od razvoja vlastite tehnologije za obogaćivanje urana, a američki predsjednik George Bush ne isključuju ni mogućnost vojnog rješenja tog pitanja, Iran i Rusija jučer su u južnoiranskoj luci Buschehru potpisali sporazum o atomskoj energiji. Trima ugovorima detaljno su regulirani isporuka i obogaćivanje gorućih elemenata te preuzimanje i zbrinjavanje nuklearnoga otpada.

https://p.dw.com/p/9Ynd
"U pitanju je nacionalni ponos" - iranski predsjednik Chatami
"U pitanju je nacionalni ponos" - iranski predsjednik ChatamiFoto: AP

Iran je svoju prvu atomsku elektranu zapravo već ove godine htio pustiti barem u probni rad. Pogon u gradu Buschehru, s čijom je konstrukcijom još prije Islamske revolucije bio započeo njemački Siemens, već godinama dovršavaju ruski tehničari. Ta bi elektrana trebala postati simbolom iranskoga nacionalnog ponosa.

Reaktor u Buschehru prvotno je trebao biti gotov 2003. godine. Početak rada odgođen je potom za 2005, ali bi se taj rok opet mogao produljiti. Iran je, doduše, jučer potpisanim ugovorom napravio važan korak: Rusija će novu elektranu opskrbljivati gorivim elementima. Kada, ne zna se. Ta je informacija ostala tajnom. Iran bi prvih 90 tona materijala želio vidjeti što prije, i to već u svibnju. Rusija je, možda pod američkim pritiskom, pomakla rok slanja pošiljke za nuklearku.

Zahvaljujući zajedničkom rusko-zapadnom inzistiranju Iran je pristao na vraćanje gorivih elemenata nakon uporabe; oni naime sadržavaju plutonij i mogu se upotrijebiti za gradnju nuklernog oružja. Elektranu u Buschehru će nadzirati kamere Međunarodne organizacije za nuklearnu energiju, čime bi se trebalo osigurati da radioaktivni materijal ne ”nestane”.

Činjenica da puno informacija vezanih uz ugovor ostaje tajno, naprimjer datum isporuke elemenata te neočekivano dugi pregovori između Rusije i Irana upućuje na zaključak da dijalog nije bio prožet jedinstvom. Nakon što je ruska strana izjavila kako bi probni pogon mogao najranije početi za desetak mjeseci za očekivati je da će prva iranska nuklearna elektrana tek iduće godine početi proizvoditi energiju. Produženje roka za početak rada je itekako u interesu Amerikanaca: oni već neko vrijeme pripremaju raspravu o Iranu pred Vijećem sigurnosti. Eventualne sankcije Ujedinjenih naroda bi zabranile isporuku ruskih gorivih elemenata toj zemlji. To nije u interesu Moskve koja u Iranu računa s poslovima vrijednima oko 10 milijardi dolara. Ruski predsjednik Putin je na prošlotjednom sastanku s američkim kolegom Bushom u Bratislavi rekao kako vjeruje u civilne svrhe iranskog nuklearnog programa. Obojica ipak dobro znaju da od posla neće biti vjerojatno ništa ukoliko se diskusija oko Irana doista uskoro nadje na dnevnom redu Vijeća sigurnosti.