Potraga za blagom 21. stoljeća

Jedna od najomiljenijih turističkih destinacija Njemačke, Berlin, istovremeno je i grad svakodnevne borbe za preživljavanje. Prizor staraca koji traže povratne boce dio je standardne slike grada. Pretraživanje ulica ili prekopavanje kontejnera zbog sitne novčane naknade, aktivnost je koju sve češće upražnjavaju nezaposleni i umirovljenici. Mnogi su u međuvremenu postali profesionalci u svojoj disciplini, no kažu da ih je surova stvarnost natjerala na ovaj posao.

 

Vrlo vrijedno smeće

 

Njemačka vlada 2003. uvela je zakon o povratnim ambalažama. Kupci plaćaju kauciju prilikom kupnje pića u trgovini i supermarketu. 8 centi izdvaja se za staklenu bocu, a 25 centi za plastičnu. Ovaj novac kupci mogu dobiti nazad kad vrate prazne boce. Slični sistemi poznati su u SAD-u, Australiji te u Hrvatskoj no mali broj zemalja tako savjesno izvršava svoju dužnost „unovčenja boca“ kao Njemačka, gdje posao cvjeta.

Smisao zakona o ambalažama jest povećanje ekološke svijesti građana. No ljudi su trenutno manje ekološki, a mnogo više ekonomski motivirani pa tako ovaj propis puni građanske džepove. Skupljanje boca izrazito je profitabilno, budući da mnogi nakon večernjeg izlaska ili većeg javnog događaja ostavljaju prazne boce, „živi novac“, po gradskim trgovima i ulicama.

U početku su monopol u svijetu skupljanja boca imali beskućnici, ovisnici o drogama te alkoholičari. No u zadnje vrijeme sve su brojniji umirovljenici te nezaposleni koji izlaze na ulice da bi skupili koji euro.

Dobra dodatna zarada

61-godišnji Günther bivši je mehaničar koji je zbog bolesti bio prisiljen na prijevremenu mirovinu. S 700 eura koje prima od države ne može pokriti osnovne troškove. U svojoj četvrti u Berlinu već nekoliko godinama redovito skuplja boce te si na taj način dnevno puni budžet za 5 eura.

„Boce skupljam tijekom cijele godine, ovisno o raspoloženju i zdravstvenom stanju“, objasnio je Günther te dodao kako ovaj posao zbog stalnog kontakta s različitim ljudima može biti izuzetno zabavan. „Ljudi ionako bacaju boce svugdje, pa zašto to ne iskoristiti i zaraditi“, pita se ovaj umirovljenik. Većinu svojih boca sada pronalazi po noći na stanicama podzemne željeznice.

Broj redovitih skupljača boca udvostručio se u posljednje dvije godine. Socijalni radnici smatraju da je ovaj trend jasan pokazatelj neučinkovitosti berlinskog socijalnog sustava koji se paralelno bori s nezaposlenošću te rastućim brojem starijeg umirovljenog stanovništva. U Berlinu naime živi otprilike 648,000 ljudi koji su stariji od 65 godina. Mnogi od njih žive od minimalne mirovine koja iznosi 600 eura, a potpomažu ih humanitarne organizacije koje ih opskrbljuju hranom i odjećom.

 

Osjećaj korisnosti

 

Sabine Werth, predsjednica neprofitne organizacije Berlin Tafel koja doprema hranu  humanitarnim organizacijama, smatra da je skupljanje boca višestruko korisno. Kod starijih ljudi budi osjećaj društvene korisnosti i svrhe. „To im je poticaj da izađu iz kuće i druže se s ljudima. Skupljanje boca simbolično prekida začarani krug siromaštva i usamljenosti, koji se uglavnom pojavljuju jedan s drugim“, smatra Werth.

Intrenet stranica za skupljače boca

Nova interneta platforma mogla bi uvelike olakšati posao skupljačima boca. Student komunikacijskog dizajna Jonas Kakoschke osnivač je internetskog programa koji pomaže berlinskim skupljačima u pronalasku njihove „robe“.

Na njegovoj web stranici „pfandgeben.de“ građani mogu pronaći lokalne skupljače kojima bi donirali svoje boce. Tako bi stari Berlinčani te nezaposleni mogli bez mnogo truda dobiti boce na dar.  Ova internetska platforma proširila je svoj krug utjecaja. Pomoć pri skupljanju boca sad se nudi u Kölnu, Augsburgu i Essenu.

No ljudi koji stvarno preživljavaju pomoću kupljenja boca suočavaju se s sve većom konkurencijom. Sve više i više ljudi u skupljanju boca vidi unosnu aktivnost, a uz to sve manje ljudi odlučuje se na kupnju pića u povratnim bocama.

 

Autor: Helen Whittle/ Lea Talijančić

 Odg. ur.: A. Šubić