Potres srušio povijesni Arg-e-Bam
5. siječnja 2004Oglas
U nedavnom pogubnom potresu u Iranu u kojem je život izgubilo 40 tisuca ljudi u prašinu je pretvoren i jedan od glavnih kulturnih spomenika u toj zemlji - gotovo do neprepoznatljivosti su srušeni zidovi, citadela i tornjevi utvrde u Bamu, jedinstvenog kompleksa izgradenog od zemljane opeke, gline, sijena i palminih stabala.
"Stari se grad bazira na kvadratnom planiranju istocnoiranskog tipa, koji pronalazimo sve do centralne Azije," objašnjava heinz Gaube, islamist na institutu iz Tübingena. "Na sjevernoj strani smještena citadela do koje je od gradskih vratiju izravno vodila jedna ravna ulica u kojoj su bile smještene trgovine. Zatim se dolazilo do velikog slobodnog prostora gdje su se svake godine održavale svecanosti mucenika. Bio je tu poseban trg gdje se nalazio sud i guvernerska palaca, s prekrasnim paviljonima iz kojih je bio lijep pogled na okolinu. U samom gradu bile su vrlo velike bogate kuce"opisuje Gaube. Bam je osnovan još u predislamsko doba, izgraden je na rubu pustinje, na putu svile koji je povezivao istok i zapad. Svoj je procvat bilježio u desetom stoljecu, medutim iako je još tijekom 19. stoljeca u gradu vladalo blagostanje, prije stotinjak godina stanovnici su ga potpuno napustili.
"Grad je napušten pocetkom 20. stoljeca, kada je sigurnost u Iranu jednostavno postala veca i ljudi su takorekuc mogli iz zidovima opasanih gradova izici u oaze. Sigurnost iz vana za vrijeme vladavine šaha bila je veca, u okolini više nije bilo bandita, i stanovnici su se mogli preseliti u oaze, gdje je naravno puno bolje, prozracnije, gdje je drvece, vrtovi i gdje se ne živi toliko kompaktno kao u staroj gradskoj jezgri."
Takav trend za arheologe, etnologe i druge znanstvenike nije mogao biti bolji. Taj dragulj iranske kulture postao je prakticno muzej koji je svakome bio dostupan: "Na orijentu je vrlo teško uci u neciju kucu - tu je privatna, obiteljska sfera vrlo važna, a u Bamu su se grad i njegove kuce mogle istraživati, jer u njima nije bilo nikoga."
Ta najveca gradevina od nepecene opeke na svijetu, neponovljive arhitekture UNESCO je uvrstio u popis svjetske kulturne baštine. Svjetska je organizacija za zaštitu kulturnoga naslijeda 1983. godine preuzela odgovornost za ocuvanje i obnovu Arg-e Bama. Sada je, UNESCO je od iranskih vlasti zatražio dozvolu da u Bam pošalje svoje strucnjake kako bi procijenili štetu od potresa.
"Stari se grad bazira na kvadratnom planiranju istocnoiranskog tipa, koji pronalazimo sve do centralne Azije," objašnjava heinz Gaube, islamist na institutu iz Tübingena. "Na sjevernoj strani smještena citadela do koje je od gradskih vratiju izravno vodila jedna ravna ulica u kojoj su bile smještene trgovine. Zatim se dolazilo do velikog slobodnog prostora gdje su se svake godine održavale svecanosti mucenika. Bio je tu poseban trg gdje se nalazio sud i guvernerska palaca, s prekrasnim paviljonima iz kojih je bio lijep pogled na okolinu. U samom gradu bile su vrlo velike bogate kuce"opisuje Gaube. Bam je osnovan još u predislamsko doba, izgraden je na rubu pustinje, na putu svile koji je povezivao istok i zapad. Svoj je procvat bilježio u desetom stoljecu, medutim iako je još tijekom 19. stoljeca u gradu vladalo blagostanje, prije stotinjak godina stanovnici su ga potpuno napustili.
"Grad je napušten pocetkom 20. stoljeca, kada je sigurnost u Iranu jednostavno postala veca i ljudi su takorekuc mogli iz zidovima opasanih gradova izici u oaze. Sigurnost iz vana za vrijeme vladavine šaha bila je veca, u okolini više nije bilo bandita, i stanovnici su se mogli preseliti u oaze, gdje je naravno puno bolje, prozracnije, gdje je drvece, vrtovi i gdje se ne živi toliko kompaktno kao u staroj gradskoj jezgri."
Takav trend za arheologe, etnologe i druge znanstvenike nije mogao biti bolji. Taj dragulj iranske kulture postao je prakticno muzej koji je svakome bio dostupan: "Na orijentu je vrlo teško uci u neciju kucu - tu je privatna, obiteljska sfera vrlo važna, a u Bamu su se grad i njegove kuce mogle istraživati, jer u njima nije bilo nikoga."
Ta najveca gradevina od nepecene opeke na svijetu, neponovljive arhitekture UNESCO je uvrstio u popis svjetske kulturne baštine. Svjetska je organizacija za zaštitu kulturnoga naslijeda 1983. godine preuzela odgovornost za ocuvanje i obnovu Arg-e Bama. Sada je, UNESCO je od iranskih vlasti zatražio dozvolu da u Bam pošalje svoje strucnjake kako bi procijenili štetu od potresa.
Oglas