Povratak majstora iz Dessaua

Nastambe i ateljei dva glavna arhitektonska majstora Umjetničke škole Bauhaus u Dessauu, Waltera Gropiusa i Laslo Moholy-Nagyja ponovno stoje u svom sjaju 70 godina nakon što su uništene u jednom od brojnih bombardiranja od strane savezničkih snaga. Njihov tvorac, poznati arhitekt i utemeljitelj Bauhausa, Walter Gropius je 1925. projektirao nekoliko kuća i ateljea za predavače na Bauhausu, zvane „Majstori“. „Naselje majstorskih kuća“ Bauhausa, koje stoji na listi Unesco-ovih spomenika kulture, sada je bogatije za još dvije građevine koji svjedoče o jedinstvenom pristupu arhitekturi ovih pionira moderne.

Sve samo ne replike

Ponovno uvrštavanje ovih dviju „Majstorskih kuća“ u listu spomenika je bilo samo ne osporavano. Naime od obje građevine nakon rata nije ostalo ništa. Dapače, na temeljima Gropiusove kuće je bila sagrađena jedna tipična neugledna nastamba iz razdoblja DDR-a na čijem području se Dessau nekad nalazio. Kuće su bile izgrađene po postojećim nacrtima ali, ako ništa drugo a ono zbog modernih materijala, nisu puke replike originala. „Mi ni nismo željeli potpunu 1:1 rekonstrukciju jer to ne bi bio prikladan odnos prema sjećanju prema onome što su ove građevine prošle“, kaže Donatella Fieoretti iz berlinskog arhitektonskog ureda Bruno Fioretti Marquez koji je pobijedio na natječaju za ponovnu izgradnju „Majstorskih kuća“.

Burna prošlost „Majstorskih kuća“

Odluka da se praznine u naselju popune potpuno novim građevinama je pala nakon višegodišnje rasprave u koje su bili uključeni neki od najpoznatijih arhitekata današnjice. Kao savjetnik na projektu je do samog kraja radio i britanski arhitekt David Chipperfield. „‘Majstorske kuće‘ su simbol moderne arhitekture za stanovanje“, objašnjava zamjenica direktora Zaklade Bauhaus koja je sa 4,2 milijuna, potpomognuta sredstvima Europske unije, financirala ponovnu izgradnju. Zaklada želi da novoizgrađena remek – djela ukažu na kompliciranu prošlost Bauhausa koji je zbog svog modernizma zatvoren nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast ali i na kasniju sudbinu građevina Bauhausa koji se, zbog činjenice da je Dessau bio važno vojno-industrijsko središte, odjednom našao na udaru savezničkih bombi. O posljednjim godinama rata govori i izložba „Dessau 1945. – uništena moderna“ koje je dočekala goste na svečanom otvorenju „Majstorskih kuća“ ovog petka (16.5.). Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije poznatog francuskog fotografa Henrija Cartier – Bressona koji je 1945. u Dessau pratio oslobađanje francuskih zarobljenika koji su u ovom gradu na istoku Njemačke bili prisiljeni raditi u vojnoj industriji.