1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravo na azil i za proganjane na vjerskoj osnovi

D. Kaufmann/D. Dragojević6. rujna 2012

Europski sud pravde je odlučio da osobe koje ne mogu slobodno prakticirati svoju vjeru imaju pravo na azil. Slučaj o kojemu se odlučivalo na sudu u Luxembourgu mogao bi imati dalekosežne posljedice.

https://p.dw.com/p/164Ka
Eine Asylbewerberin im Wohnheim der Zentralen Ausländerbehörde des Landes Brandenburg in Eisenhüttenstadt (Oder-Spree), aufgenommen am 20.06.2011. Seit Jahresbeginn registrierte die Behörde 554 Asylsuchende in Brandenburg. Im gesamten Jahr 2010 waren es 1238. Foto: Patrick Pleul dpa/lbn
Deutschland Asylbewerber im Wohnheim der Ausländerbehörde BrandenburgFoto: picture-alliance/ZB

Ljudi koje u njihovoj domovini proganjaju i ugnjetavaju zbog njihove vjere imaju pravo na azil u Europi - tako je odlučio Europski sud pravde u Luxembourgu u srijedu (5.9.). Ako su zadiranja u osobna prava nekog pojedinca jako teška, stoji u objašnjenju suda, i proganja ga se na vjerskoj osnovi, mora mu se dati azil. Time je potvrđena odluka jednog njemačkog upravnog suda.

Pritom, smatraju suci u Luxembourgu, ne igra nikakvu ulogu zabranjuje li se proganjanim osobama potpuno prakticiranje njihove vjere, dakle, i u njihovoj privatnoj sferi ili samo u javnosti. Presudni kriterij za dodjelu azila je koliko su teške posljedice ugnjetavanja po vjerskoj osnovi za pojedinca.

Bijeg iz Pakistana

Europski sud pravde je ovakvu odluku donio u slučaju dva Pakistanca koji su 2003. i 2004. pobjegli iz svoje domovine jer su kao pripadnici vjerske skupine Ahmadiyya proganjani. Ta vjerska grupacija sebe vidi kao islamski reformatorski pokret. Suniti pak, kojima pripada većina Pakistanaca, njezine sljedbenike uopće ne smatraju muslimanima. Pakistan im je 1974. čak i službeno oduzeo status muslimana.

Džamija u Berlinu, "dom" berlinske zajednice Ahmadiyya
Vjerska zajednica Ahmadiyya u Berlinu može neometano prakticirati svoju vjeruFoto: picture-alliance/dpa

Kada su dvojica Pakistanaca zatražila azil u Njemačkoj kao razlog su naveli da su u svojoj domovini žrtve vjerskog progona te da ne mogu prakticirati svoju vjeru i, na primjer, javno moliti. Nadležni Ured za migraciju i izbjeglice to nije vidio kao dovoljni razlog za dodjelu azila i odbio je njihov zahtjev.

Sloboda vjere i u javnom prostoru

U sljedećem koraku se ovim slučajem bavio Saski viši upravni sud i ocijenio da je vjerski progon dostatan i valjan razlog da se dvojici Pakistanaca dodjeli azil. Suci u Leipzigu su međutim htjeli da se ovaj slučaj načelno razmotri i o njemu odluči na višoj instanci pa su ga poslali na Europski sud u Luxembourgu.

Europski sud pravde u Luxsembourgu
Europski sud pravde u LuxembourguFoto: picture-alliance/dpa

On je svojom odlukom odbacio argument da sljedbenici zabranjenih vjerskih skupina i vjeroispovijedi mogu prakticirati vjeru u svoja četiri zida, odnosno u sferi privatnosti te da tako mogu izbjeći opasnosti od progona. Presudno je samo to kakvoj su opasnosti oni izloženi. U Pakistanu pripadnicima Ahmadyyje, pak, prijete drakonske kazne, upućuje glasnogovornik te vjerske skupine u Njemačkoj Mohammed Dawood Majoka. Kako ih u Pakistanu ne prihvaćaju kao muslimane, oni su stalno izloženi opasnosti da ih se optuži za "bogohuljenje", tvrdi. Za to je, na primjer, dovoljno da koriste islamski pozdrav ili da kažu kako pripadaju muslimanskoj vjeri. A onda im prijeti smrtna kazna. Ona, doduše, kako kaže Majoka, još ni u jednom takvom slučaju nije doista i izvršena, ali "i danas ahmadiji osuđeni na smrt sjede u pakistanskim zatvorima i ne znaju kad će biti donesena odluka o njihovoj sudbini".