Predsjednički izbori u Crnoj Gori

Prvi na glasačkom listiću je dosadašnji crnogorski predsjednik u dva mandata Filip Vujanović (na naslovnoj fotografiji). On je kandidat Demokratske partije socijalista (DPS), čiji je potpredsjednik, a uživa i podršku najvećeg broja stranaka manjinskih nacionalnih zajednica u toj zemlji.

Indikativno je, međutim, da Vujanović nema podršku Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića, koja je već 15 godina koalicijski partner DPS-a. Socijaldemokrati Vujanoviću posebno zamjeraju odnos prema crnogorskim državnim simbolima i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, te bliskost sa službenim Beogradom. Navode i da bi njegov treći izbor za predsjednika Crne Gore, značio povredu Ustava, u kojem se ističe da „jedna osoba može samo dva puta biti birana za šefa države“. Ovakvo stajalište SDP-a ukazuje da će, ma kakav bio bio ishod glasovanja, ubrzo doći do promjena na crnogorskoj političkoj sceni, odnosno unutar vladajuće koalicije. Vujanović je već nagovijestio da će DPS nakon izbora otvoriti pitanje daljnje suradnje sa SDP-om.

Vladajuća stranka premijera Mila Đukanovića je, inače, već tjednima u vrlo neugodnoj poziciji, jer mediji u Podgorici svakodnevno objavljuju snimljene izjave najviših čelnika te stranke sa stranačkih sjednica iz kojih se vidi kako oni u predizbornim kampanjama zloupotrebljavaju državna sredstva i institucije. Rasvjetljavanje afere nazvane „Snimak“ traži i EU, a skupština Crne Gore je pokrenula instrument kontrolnog saslušavanja učesnika u tom skandalu.

Lekić ima podršku oporbe

Uz tu aferu i činjenicu da je zemlja službeno u recesiji, značajno su se povećali izgledi Vujanovićeva protukandidata, bivšeg šefa crnogorske diplomacije Miodraga Lekića. On je isto tako uspio osigurati podršku cjelokupne oporbe. Lekić u izjavi za Deutsche Welle kaže da se pouzdaje i u snažnu želju građana te zemlje za promjenama. „Mislim da bi pobjeda predstavnika oporbe bila pobjeda demokracije u Crnoj Gori i ljekovita za crnogorsko društvo“, smatra Lekić.

I međunarodna zajednica, kaže on, traži autonomne institucije, a ne samo jednoglasje. „Očekujem da će i građani to uvidjeti i da će možda pružiti priliku da se izabere predsjednik koji će biti neovisna, autonomna osoba, a koji bi, naravno, surađivao s vladom u interesu države, iskazivao kulturu nacionalnog jedinstva, a s druge strane bio spreman konfrontiratise ako se radi o razlikama, naročito na temeljnom planu bolesti crnogorskog društva, a to su korupcija i organizirani kriminal“, naglašava Lekić.

Vujanović favorit

Politički analitičar Svetozar Jovićević za DW ocjenjuje da je predizborna kampanja bila uglavnom negativna, te da je Vujanović favorit, jer iza njega stoji moćna stranačka infrastruktura. On dodaje da je možda najgore za Crnu Goru to što građani nemaju povjerenja u izborni proces. „Čini mi se da je oporba, pri kraju ovog procesa, pokazala viši stupnaj zrelosti nego što je to bilo u ranijim slučajevima, što je u velikoj mjeri i Lekićeva zasluga“, kaže Jovićević.

„To pruža neku nadu da se usprkos svim mogućim zloupotrebama nešto bitno može promijeniti na političkoj sceni Crne Gore. Ako bi se to dogodilo, pobjeda oporbenog kandidata, koliko god bile ograničene njegove mogućnosti i ustavne ingerencije, on svojom osobnošću, svojim stajalištem, može jako mnogo utjecati da dođe do promjene svijesti kod mnogih ljudi, zatočenih 23-ogodišnjom politikom crnogorske vlasti. To bi, vjerujem, bio početak kraja ovakve vlasti“, smatra Jovićević.

Ono što je jedino sigurno je da neće biti drugog kruga izbora i da će Crna Gora u nedjelju kasno navečer dobiti predsjednika s petogodišnjim mandatom.