Predsjednički kandidati na daljinsko upravljanje?

Ivo Josipović i Milan Bandić bore se za naklonost birača kandidata koji su ispali iz utrke, ali i nastoje motivirati čak 55 posto birača koji nisu izašli na prvi izborni krug. U tome im trebaju pomoći i televizijska sučeljavanja. Prvo je sinoć održano na HTV-u, a potom i na Novoj TV.

Zbog izjave Milana Bandića kako je Josipović kandidat predsjednika SDP-a Zorana Milanovića na daljinski upravljač, te Josipovićeve tvrdnje da je Bandić na Sanaderovu upravljaču počelo se komentarom tih izjava. Bandić je kazao da on nije na daljinskom upravljaču niti Sanadera niti Milanovića, za razliku od njegovog protukandidata, već na daljinskom običnog čovjeka.

Josipović smatra kako Predsjednik Republike ne smije biti predstavnik ni jedne stranke, jer tako propisuje i Ustav, a da je prihvatljiv mnogima dokazuje potporom što ju je dobio od HNS-a, IDS-a, Stranke umirovljenika ali i dijela branitelja. Hrvatska može biti i crvena i pravedna, zaključio je Josipović.

Tko ima boljeg protukandidata?

A na pitanje zašto bi upravo Bandić ili Josipović trebali biti novi predsjednik ovako su odgovorili – „Za sve ono što Josipović ima, a ja nemam i ono što ja imam a on nema. A ja sam iz naroda za narod. Ja sam čovjek iz stvarnog života, ne iz knjige“, kazao je Bandić. Dok je Josipović kratko odgovorio da Bandić naprosto ima boljeg protukandidata.

Obojica su spremna i na detektor laži zbog afera, što su ih pratile, smatraju kako nije vrijeme za prijevremene parlamentarne izbore ali će čim dođu na Pantovčak tražiti susret s premijerkom Jadrankom Kosor, a slične su odgovore dali i na pitanje s kim ne bi surađivali. Tako je Bandić kazao da ne bi s nikim tko krši pozitivne pravne i ustavne propise zemlje, nego je na tragu učenja Radića, Starčevića i tekovina antifašizma. Josipović ne bi imao posla s onima koji su na ikoji način povezani s kriminalom i krše Ustav i zakone.

Bandić je pokušao Josipovića kompromitirati i spominjanjem Komercijalne banke u kojoj je SDP-ov kandidat, kako je priznao, potkraj devedesetih imao depozit. Bandić je aludirao kako je Josipović nezakonitim sredstvima pokušao doći do tog depozita, koristeći se i tvrtkom u čijem je Nadzornom odboru sjedio. Josipović je kazao kako o Bandićevim aferama ništa ne želi govoriti jer o njima građani znaju sve.

Zbrajanje dojmova

Tko je bio uverljiviji u prva dva sučeljavanja, tek će se podvući crta nakon što se provedu istraživanja raspoloženja javnosti. No, već je sada izvjesno kako se Bandić za drugi krug odlučio na napadačku kampanju, kakvu je inače izbjegavao u prvoj rundi. Možda se na to odlučio jer je većina protukandidata pozvala svoje birače da se svrstaju uz Josipovića, a vjetar u leđa dao mu je i predsjednik Mesić izjavama o netransparentnosti financiranja Bandićeve kampanje.

Bandiću na ruku ne ide ni odluka Predsjedništva HDZ-a kako ta stranka neće pozvati svoje birače da glasaju ni za jednog od preostalih pretendenata za Pantovčak.

Moguće i protestno glasanje?

Politički analitičari uglavnom smatraju kako će izjašnjavanje građana u drugom krugu biti protestno, dakle ne toliko za Josipovića koliko protiv Bandića. Upozoravaju i da niti jedan od kandidata ne može mehanički zbrajati dosad pridobivene glasove i glasove onih koji su najavili potporu jer je drugi izborni krug zapravo druga izborna utakmica ili barem njezino drugo poluvrijeme.

A i ljudi od politike, kako je kazao analitičar Davor Gjenero, ipak primarno očekuju stabilnost i odgovornost, a te vrline naročito su im bitne u kriznim vremenima. To je shvatila čak i Crkva koja se mudro distancirala od nastavka izbora i odbija otvoreno poduprijeti bilo kojega kandidata, zaključuje Gjenero.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić