Pritisak na Dodika, ali bez sankcija

Pritisak iza kulisa da, ali sankcije ne – tako za sada o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku razmišljaju u Bruxellesu. „Skoro sve članice EU-a pokazuju zabrinutost zbog aktualnog razvoja u Republici Srpskoj", stoji u povjerljivom izvještaju sa sastanka radne skupine za Zapadni Balkan u koji DW ima uvid. Prema procjeni u Bruxellesu, radi se o „umjetno induciranoj krizi", koju je proizveo Dodik. Dodaje se, međutim, da se u BiH ukupno registrira „uznemirujući nacionalistički trend" te da je koalicija na razini Federacija veoma labilna.

Prošlog tjedna je tom radnom tijelu EU-a, u kojem predstavnike imaju sve članice i Europska komisija, izvještaj podnio Matt Field, šef Političkog odjela u Uredu visokog predstavnika EU-a u BiH. Dodik želi provocirati i proizvesti krizu, rekao je Field iza zatvorenih vrata. „Upravo zbog toga su primjerene jače nejavne reakcije jer bi odgovarajuće javne reakcije mogle voditi eskalaciji", prenosi se u izvještaju njegovo viđenje.

Dodaje se da je prva Dodikova reakcija na američke sankcije bila „baš kao što se očekivalo: predstavio se kao žrtva. On očigledno polaže nade u novu američku vladu, ali čini se da sankcije ne mogu tek tako biti poništene." No za sada očito nema raspoloženja da se Europska unija tim sankcijama pridruži – prema povjerljivom papiru do kojeg smo došli, oštrije reakcije prema Dodiku zahtijevaju Hrvatska, Češka i Velika Britanija, ali o sankcijama nije bilo riječi.

Različiti stavovi

U srijedu je Zapadnom Balkanu bila posvećena i čitava sjednica Vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga. Kako saznajemo, tamo se razmatrala situacija u Republici Srpskoj, ali eventualne sankcije nisu u nadležnosti parlamenta. Njih jednostrano neće uvoditi ni savezna vlada, rekao je u intervjuu za DW zastupnik socijaldemokrata Josip Juratović, a ni on ne misli da EU ozbiljno razmatra sankcije.

„Sankcije su uvijek štetne po narod – Dodiku je to svejedno, njemu nije važno hoće li ići u Ameriku ili ne. On se za sebe već pobrinuo. A narod je taj koji trpi", rekao je Juratović. „Nisu svi u Republici Srpskoj na Dodikovoj strani. A upravo njima treba pomoći. U čitavoj BiH mi bi se trebali manje baviti ljudima koji unose nered, a da više podrške trebamo pružiti onima koji žele uvesti red."

Među njemačkim zastupnicima ima i drugačijih stavova. Recimo Michael Brand, demokršćanin koji predsjedava Odborom za ljudska prava u Bundestagu, prošlog tjedna je u intervjuu za DW tražio „brzu i jasnu reakciju" njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. „Sada je nužna djelotvorna reakcija protiv onih koji potiču rat na Balkanu", rekao je Brand, tražeći sankcije protiv Dodika.

Nije samo Dodik

Međutim, ni u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova ne postoji raspoloženje za sankcije, javio je prije nekoliko dana tjednik Der Spiegel, pozivajući se na izvore iz Ministarstva. U jednoj stručnoj analizi, do koje je također došao DW, sankcije se ne spominje, ali se analizira „skupa proslava s paradom" povodom Dana RS. Dodaje se da je Dodik iskoristio priliku da pojača svoje zahtjeve „za autonomijom RS".

I u tom papiru se osvrće i na druge aktere na političkoj sceni BiH jer je kampanja pred prošle izbore, prema toj ocjeni, „na svim stranama vođena nacionalistički". „Sve jača retorika podjela odvraća od društveno-ekonomskog reformskog procesa – ponovo oživljenog zahvaljujući njemačko-britanskoj inicijativi iz 2014. Taj proces dospio je u teškoće i zbog političkih blokada u okviru vladajuće koalicije u Federaciji BiH", stoji u ovom izvještaju.

Sjedinjene Države su, u posljednjim danima Obamine administracije, uvele Dodiku sankcije zbog toga što je „prekršio zakon" i „predstavlja značajnu prijetnju u provođenju Daytonskog sporazuma". Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja. Dodik je potez nazvao „odmazdom" onih „koji su poraženi na izborima u SAD-u". Vjeruje da će kabinet novog predsjednika Donalda Trumpa ukinuti sankcije.

Možda tu leži glavni razlog što u Bruxellesu još otvoreno ne govore o sankcijama. Više njemačkih parlamentaraca s kojima je DW razgovarao posljednjih dana kaže da je Trump nepoznanica i da tek treba pričekati pa vidjeti kako će se odnositi prema Zapadnom Balkanu.