Privatizacija brodogradilišta na rubu propasti

Ostaje li Hrvatska bez većine svojih brodogradilišta? Osim pulskog Uljanika većini brodogradilišta, naime, prijeti stečaj, ako ne bude zainteresiranih za njihovu kupnju i restrukturiranje. A iako je bilo zanimanja za ponudbenu dokumentaciju, malo je onih što su došli u sama brodogradilišta obaviti dubinsko snimanje poslovanja. Zbog toga je član Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju i predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević već pozvao Vladu da produlji rok za ponude, dakako uz uvjet da neki od eventualnih ozbiljnijih investitora to i zatraži. Uz to je Matijašević pozvao čelnike brodogradilišta da hitno izrade održive planova poslovanja, kakvi su napravljeni u riječkom 3.maju. "Sve s ciljem da nakon 19.-oga brodogradilišta bi trebala održive planove poslovanja, koju uključuju poslovanje bez one visine i načina poticaja koji nisu uvriježeni u Europskoj uniji", kazao je predsjednik HUS-a.

Zaposleni u brodogradilištima, kao i njihovi kooperanti, najavljuju kako će se, ako treba, i silom boriti za svoja radna mjesta.

Ulaganja u brodogradnju

Sve hrvatske Vlade već godinama potpomažu brodogradnju, ali većina njih nikako da stanu na vlastite noge. Najnovija je odluka da se povećaju naknade za isknjiženo pomorsko dobro, no ni to nije baš primamljivo za kupce jer hrvatski škverovi od investitora iziskuju ogroman novac. Radnici očekuju zadržavanje gotovo svih radnih mjesta, sami nude rješenja za opstanak brodogradnje, ali se pritom oslanjaju na državnu kasu. Sve se to zbiva u trenutku kada se i preostala europska brodogradilišta bore za opstanak.

Nakon riječkog škvera i Brodosplit je, kako se tvrdi, dostavio resornom Ministarstvu gospodarstva svoj plan spasa, ako ne bude ni jedne ozbiljne ponude za taj najveće hrvatsko brodogradilište. Kako se sada čini, jedini koji može računati na ozbiljnije ponude je trogirski škver. Sve u svemu, očito je da hrvatska brodogradilišta čekaju teški dani. O njihovom poslovanju ovisi egzistencija od 40 do 50 tisuća radnika i njihovih obitelji.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić