Prizemljena flota NASA-e

Imajući u sjećanju katastrofu letjelice Columbia kada je 2003. godine poginulo svih sedam članova posade postavlja se pitanje što ova nova kriza američkih svemirskih letova znači za europske svemirske projekte.

Nakon katastroge letjelice Columbia 2003. godine Sjedinjene Američke Države ustrošile su 1,4 milijarde dolara za popravak letjelica kako bi ih osposobile za ponovne letove. No polijetanje Discoveryja prije točno tjedan dana izazvalo je veliku istragu koju sada vode stručnjaci za izgubljenim dijelom vanjskog tanka.

Problem je zapravo prizemljio flotu još od 2003. godine i bio uzrokom kastastrofe letjelice Columbia. Od tada NASA je radila na poboljšanju ali još uvijek nije isključila nedostatke. Međutim profesor Berndt Feuerbacher iz njemačkog centra za svemirska letenja u Kolnu kaže da je polijetanje Discoveryja bilo uspješno i izrazio nadu da će se uskoro nastaviti s letovima: «U prošlosti, kada se letjelica nalazila u svemiru, uvijek je neostajalo po 50-ak dijelova i to bi ustanovili kada bi se vratila na zemlju. Nakon toga ponovno bi ju opremili za idući let. Sada smo još pažljiviji, pa čak kada nedostaje i jedna jedina pločica pokušavamo to popraviti jer se dogodila ona nesreća. Smatram da je to pravi put i ne bi smo smjeli riskirati kada šaljemo ljude u svemir».

Njemačka je imala velike koristi od misije letjelice Discovery kao i njemački astronaut Thomas Reiter koji se kao mnogi nalazi na popisu čekanja za nove letove, kaže Feuerbacher: «Da, očekujemo da Thomas poleti 9. rujna. No sada je taj termin otkazan. Ne znamo koliko ćemo morati čekati da se ponovno nađe u svemiru».

Profesor Feuerbacher je uvjeren da će NASA pronaći i otkloniti problem dodajući da predmeti koji su otpali s letjelice nisu mogli ništa ozbiljno oštetiti. Međutim međunarodna svemirska postaja ima mogućnosti provesti bilo kakve potrebne popravke.

«Zaštitne pločice su padale redovito i nikada još nije bilo problema, jedino kod Columbije kada je pao veliki dio na vrlo osjetljivi prednji dio krila koji je izazvao katastrofu».

2003. godine letjelica Columbia bila je najstarija u floti. Bio je to prvi shuttle koji je poletio u orbit 1981. godine. Prije ulaska u zemljinu atmosferu shuttle je izgorio jer lijevo krilo je pretprilo oštećenja od dijelova tanka koji su otpali prilikom polijetanja. Zapravo se radi o sličnom efektu kroz koji je prošla i letjelica Discovery prošloga utorka.

Shuttle ima trideset godina i neki stručnjaci kažu da bi bilo bolje pričekato novu generaciju letjelica. Za sada NASA ima tri letjelice u svojoj floti, a na pomolu nisu zamjene. Najnoviji problem odgodit će mnoge svemirske projekte, pa i njemačke, i to ne samo daljnji izlet u svemir njemačkog astronauta Thomasa Reitera koji je do kraja ove godine trebao u svemiru na međunarodnoj svemirskoj postaji otvoriti laboratorij pod nazovom Columbus. Sada je taj projekt upitan.

Znanstveni moduli Columbusa najveći su pojedinačni doprinos ESA-e, europske svemirske agencije. Radi se o cilindričnim modulima od 4,5 metara dužine koji bi pospiješlili sposobnosti istraživanja postaje. Ubuduće istražitelji koji su bazirani na zemlji pomoći posade ISS-a mogli bi upravljati na tisuće eksperimenata na području znanosti, materije, fizike i čitavog niza ostalih disciplina, sve u okolnostima gdje ne vlada sila teže. Za ESA-u lansiranje laboratorija je od velikog značenja. Berndt Feuerbacher: «Postigli bi smo maskimalne rezultate bez riskiranja članova posade. To je i politika koji slijedimo. U Europi smo sagradili laboratorij Columbus koji je povezan sa svemirskom postajom i želimo ju koristiti u smislu znanstvenih i komercijalnih aktiviteta».

Detaljno ispitivanje fotografija omotača Discoveryja nalaze se pod strogom istragom i detaljnim pregledom i to će potrajati još nekoliko dana. U međuvremenu NASA je priznala da je pogriješila misleći da je sigurno lansirati shuttle u svemir.