Proširenje EU-a: veci gospodarski rast ali i veca nezaposlenost

Unatoc upozorenjima iz posljednjeg godišnjeg izvješca Europskog povjerenstva o buducim clanicama, u najnovijoj se analizi beckog Instituta za komparativno medunarodno gospodarstvo tvrdi da integracija deset novih zemalja u EU nece biti komplicirana, jer su pristupajuce države vrlo dobro pripremljene.

U najnovijem se istraživanju istice kako ce prva velika posljedica proširenja biti snažnji gospodarski rast za cijelu veliku Europu ali i rast nezaposlenosti. Deset novih clanica zajedno daju pet posto nacionalnog dohotka 15 sadašnjih clanica EU ali ce njihovi statisticki pokazatelji imati snažnijeg utjecaja na opci statisticki profil Europske unije i službene brojke nego li njihove ekonomije, prognozira ovaj becki institut. Nakon proširenja 1. svibnja iduce godine statistika EU-a bit ce znatno drukcija. Buduci da se ocekuje konstatan i snažan gospodarski napredak u ovome društvu utjecaj deset novih zemalja na EU prosjeke donijeti ce do dva posto viši gospodarski rast od sadašnjeg. EU je vec dvije godine na samome rubu stagnacije s gotovo simbolicnim ekonomskim rastom nižim od jedan posto godišnje. Pocetak primjetnijeg oporavka ocekuje se tek dogodine. Dok je prosjecna stopa nezaposlenosti u sadašnjoj EU 8 posto ona u pristupajucim zemljama iznosi 15 posto nezaposlenosti. Visoke stope nezaposlenosti, smatraju strucnjaci beckog instituta, nece se tako lako i brzo smanjiti cak niti uz utjecaj visokih stopa gospodarskog rasta. Nezaposlenost ce stoga predstavljati kronicnu, dugotrajnu i žilavu bol u ekonomskom tkivu Velike Europe, najavljuje studija. U ovakvim okolnostima malo tko uopce ozbiljnije spominje iduci integracijski korak desetorice, ulazak u monetarnu uniju. Opterecene klasicnim problemima tranzicijskih država, visokim javnim dugom i nedovoljno snažnim ekonomijama, novim ce clanicama trebati još dosta godina kako bi ispunile sve maastrichtske kriterije potrebne za ulazak u eurozonu, a ono se ne ocekuje prije 2010. godine.