Proljetna prognoza Europske komisije za Hrvatsku: Dobar izvoz ubrzati će gospodarski rast

Stručnjaci Europske komisije optimistični u vezi s gospodarskim razvojem Hrvatske, naglašavajući u svojoj proljetnoj ekonomskoj prognozi da će dobar izvoz umjereno ubrzavati gospodarski rast. Tako glasi rezultat redovne procjene gospodarskih perspektiva država članica Europske Unije i zemalja kandidata, inače prvi za Hrvatsku.

Promatrajući prošlu 2004. godinu stručnjaci Europske komisije u slučaju ekonomije u Hrvatskoj smatraju da se radi o kombinaciji nekoliko elemenata: prije svega intenziviranje gospodarstva, snažniji izvoz, dobra turistička sezona, uz mjere štednje i "znatno smanjenje investicija u javne radove" ili, u hrvatskom slučaju, izgradnju cesta, - rezultiralo je u porastu nacionalnog dohotka od 3,7% u prošloj godini.

U idućih nekoliko godina, na istoj osnovici, rast će se postupno ubrzavati, na četiri posto u ovoj i 4,3% u 2006. godini. Komisijini stručnjaci navode da se u 2006. godini očekuju veća ulaganja privatnog kapitala što bi također dalo dodatan polet hrvatskoj ekonomiji.

Iz analize mogu se isčitati najave nekoliko povoljnih elemenata koji obečavaju zdravo gospodarstvo: primjerice da će izvoz rasti brže od uvoza, što je uvjet preživljavanja i ekonomskog oporavka. Nadalje, među prognozama se naglašava da će se obuzdati inflacija, koja je – valja naglasiti – na rekordno niskoj razini u odnosu na ostale kandidatske zemlje. Inflacija će se minimalno povećati sa sadašnjih 2,7% na 2,8% 2006. godine.

Među pozitivne prognoze treba naglasiti pad stope nezaposlenih. U odnosu na druge ne samo kandidatske zemlje već i nove članice s kojima se Hrvatska rado uspoređuje, nezaposlenost u Hrvatskoj vrlo je visoka. Prema prognozama očekuje se pad s ovogodišnjih 13,3% nezaposlenosti na 12,5% 2006. godine, posebice ako hrvatsko gospodarstvo koristi prednosti na koje upozoravaju analitičari Europske komisije, a to je porast privatnih investicija uz povećanu mobilnost radne snage. Inače, upravo su to mjere koje daju vrlo dobre rezultate unutar Europske Unije i u zemljama članicama.

Hrvatska će se u ovoj i u idućoj godini više zaduživati nego što je obećala, premda će se trend popraviti. Uštede u proračunu postići će se sustavnim snižavanjem troškova uprave, provedbom reformi na području zdravstva te prije svega, unapređivanjem financijske discipline javnih poduzeća. Na koncu to bi smanjilo dug sa sadašnjih 53,8% nacionalnog dohotka na 52,5%.

Na koncu kada je riječ o izvozu, njega će poticati povoljni izvozni uvjeti temeljem sporazuma s Europskom Unijom, jer su izvozne povlastice na samom početku asimetrične u korist Hrvatske, ograničavajući bescarinske izvozne kvote za samo nekoliko prozvoda. Privatizacija i snažniji ulazak privatnog kapitala jamčit će ispunjenje ovakvih prognoza, smatra Europska komisija koja je time objavila i svoju prvu redovnu prognozu za Hrvatsku koja je od sredine prošle godine kandidatska zemlja.