Promjena klime ugrožava poljoprivredu

Znanstvenici pomoću kompjutorskih modela proriču budućnost. Američki znanstvenici pošli su obrnutim putem: u prvoj studiji te vrste oni su se osvrnuli na dosadašnje globalne trendove u poljoprivredi.

Budućnost je već odavno počela, no ona bi mogla bi izgledati i puno bolje. Već se sada ne može previdjeti utjecaj pregrijavanja zemlje na globalnu poljoprivredu. To tih je rezultata došao znanstveni tim stručnjka Nacionalnog laboratorija instituta Carnegie u Kaliforniji. Znanstvenici su analizirali globalne prinose najrasporatranjenijih korisnih biljaka kao što su pšenica, kukuruz, ječam ili soja između 1980. i 2002. godine. David Lobell iz Nacionalnog laboratorija komentira rezultate do kojih su došli.

"Bio sam iznenađen kad sam vidio kako je jasna korelacija na globalnoj skali između temperature i količine prinosa žitarica. Poznato nam je da sadašnje temperature u hladnijim područjima kao što su sjeverena Europa i Kanada, povećavaju prinose. U tropskom području već vladaju visoke temperature, a za određene vrste žitarica to nije povoljno. Na globalnoj skali nije nam bilo poznato hoće li se to uravnotežiti, ili će se s obzirom na povišenje temperatura pokazati jasno negativni učinak."

Zbog promjene klime - slabiji urod na poljima

Znanstvenici su izračunali da su se godišnji prinosi od 1980. godine smanjili za 2-3 posto. Na prvi se pogled čini d aje to malo. Ali o kakvim se brojkama zapravo radi pojašnjava David Lobell:

"Izraženo u tonama radi se o oko 40 milijuna metričkih tona, a ako izračunate kako to utječe na ekonomiju uzimajući u obzir prosječnu cijenu tone žitarica koju dobiva farmer, onda to znači oko 5 milijardi dolara gubitka godišnje. To predstavlja svega nekoliko postotaka u ukupnim prihodima u proizvodnji hrane. No riječ je ipak o bilijunima dolara. Jedna osoba prosječno potroši nešto preko 300 kilograma hrane godišnje. To znači da je 40 milijuna tona dovoljno za prehranu 120 milijuna ljudi godišnje."

Ovih 40 tona nisu gubitak u apsolutnom nego u relativnom smislu. Drugim riječima: zahvaljujući novim tehnologijama kao što su precizniji sustavi navodnjavanja i sjemenje prilagođeno višim temperaturama i dalje će se, globalno gledajući, povećavati urodi na poljima. Ali - taj bi urod mogao i trebao biti znatno viši, pojašnjava Christopher Field , znanstvenik koji se bavi proučavanjem klime u institutu Carnegie u Stanfordu:

"Mislim da se to može usporediti s automobilom kojeg želite ubrzati, a istovremeno imate povučenu ručnu kočnicu. Ako date dovoljno "gasa" vi doduše može voziti sve brže, ali za to će vam biti potrebno sve više snage. Vjerujemo da će poljoprivredni prinosi doduše porasti, ali globalno zagrijavanje klime djeluje poput ručne kočnice za povećanje uroda na poljima, tako da ćete se morati sve više naprezati da dobijete te prinose."

Novom tehnologijom protiv promjene klime

U buduće će se sjemenje i naćin sijanja morati sustavno mijenjati i uskladiti s promijenjenim klimatskim uvjetima, kaže Christopher Field. No mnogi poljoprivrednici još uvijek nisu svijesno registrirali činjenicu da se klima mijenja. On smatra da su za to krive rasprave koje u medjima međusobno vode istraživači klime. David Lobell pojašnjava zbog čega bi urodi na pojima trebali biti znatno viši:.

"U budućnosti očekujemo da će se tehnologijom povećati urod na poljima bržim tempom od šteta zbog klimatskih promjena na globalnoj razini. Poznato nam je da vlada velika potražnja za hranom. Ne radi se o tome možemo li povećati urod, nego možemo li ga povećati dovoljno brzo, kako bi proizveli dovoljno hrane. Ako pogledate razliku u trendu potražnje i u trendu razvoja tehnologije, onda je učinak promjene klime relativno sve značajniji."

Gotovo se svi znanstvenici koji se bave proučavanjem klime slažu u jednom: zagrijavanje klime smanjuje poljoprivredne urode. No o ulozi ugljičnog dioksida u uspostavljanju klimatske ravnoteže vladaju oprečna mišljenja. Christopher Field pojašnjava u čemu je problem:

"Sagorijevanjem fosilnih goriva povećava se koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi, a u laboratorijskim uvjetima ugljični dioksid može se koristiti kao gnojivo koje pospješuje rast biljaka. Puno se raspravljalo o tome koliko bi povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi moglo povečati urod na poljima. Istodobno ima dovoljno dokaza kako porast temperatura - barem iznad nekog određenog stupnja - počinje smanjivati urode. Stoga mi vidimo budućnost globalne poljoprivrede kao sukob u kojem povišene temperature smanjuju urode i atmosferskog ugljičnog dioksida, koji povećava urode. Vrlo je neizvjesno kako će se razvijati taj sukob oprečnih tendencija. "

Prognoze za Afriku izgledaju vrlo mračno: do 2050 tamo bi se poljoprivredni prinosi mogli smanjiti za polovinu.