Protekcionizam postao najveći izazov europskim zemljama

"Moj novac, moja zemlja, moja radna mjesta" - u vremenima gospodarske krize države stoje pred velikim izazovom da svojim konjunkturnim paketima zaštite domaće gospodarstvo i tako se profiliraju kod birača. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ponovno je pozvao sve države Unije da odole izazovu protekcionizma.

Postoji li opasnost od protekcionizma?

Uoči nedavnog europskog kriznog summita Sarkozyjevi planovi izazvali su burne reakcije. Njegovi su planovi predviđali pružanje državne financijske pomoći samo onim proizvođačima automobila koji se obvežu da neće ukidati radna mjesta u Francuskoj nego u istočnoj Europi. To nije dovelo samo do burnih reakcija kod europskog partnera Češke. Sarkozy je ublažio sporne uvjete i reagirao veoma začuđujuće: "Nismo niti jednom zatražili da se zatvore tvornice u inozemstvu kako bi spasili one u Francuskoj. Zatražili smo da se ne zatvaraju tvornice unutar Francuske. To je potpuno druga stvar. Ukoliko spasimo velike proizvođače automobila time ćemo spasiti i radna mjesta u cijeloj Europi. Gdje vi tu vidite protekcionizam?" Na EU-ovom summitu početkom ožujka svi su se sudionici složili da u Europi nema protekcionizma i da ga Europa uopće i ne želi. Europski povjerenik za industriju Günther Verheugen ne smatra da je opasnost izbjegnuta: "Do sada još nismo imali niti jedan slučaj kršenja europskih pravila o zaštiti tržišne utakmice. Postoji mnogo retorike koja daje povod sumnji da se može krenuti putem ekonomskog nacionalizma."

Ipak vlada strah i oprez

Protekcionizam je zaštita vlastitog gospodarstva od inozemne konkurencije putem carine i kvota. Trenutno su te carine prisutne na međunarodnom tržištu čelika. Unutar europskog tržišta one ne igraju nikakvu ulogu. No, mnoge druge državne mjere djeluju veoma protekcionistički: na primjer subvencije za vlastite poljoprivredne proizvode, slične onima koje je imao i EU. Unutar EU-a neke su istočnoeuropske zemlje pomoću poreznog dampinga, povoljnog socijalnog osiguranja ili nižim ekološkim standardima nastojale privući ulagače u vlastitu zemlju. Planovi Francuske, Španjolske ili Italije za poticanje vlastite automobilske industrije primjer su da mnoge države pomoću konjunkturnih programa ciljano namjeravaju potaknuti vlastito gospodarstvo. Domaći porezni obveznici na to gledaju pozitivno. Na svim summitima čuju se glasovi kako protekcionizam nije dobra ideja i poziva se na primjere iz povijesti. Mnogi analitičari u američkom protekcionizmu iz 30-tih godina vide razlog za tadašnji slom svjetskog tržišta. Stoga je i britanski premijer Gordon Brown upozorio na situaciju: "2009. moramo aktivno otkloniti protekcionizam kako ne bi riskirali slom tržišta, jer očito protekcionizam predstavlja moguću reakciju na vladajuću krizu."

"Buy American" SAD-e nije jedini koji pokazuje tendenciju da se rast vlastitog gospodarstva potakne pomoću poticajnih klauzula i apela na kupovinu. U EU posebno zemlje izvoznice poput Njemačke zahtijevaju potpuno izbjegavanje protekcionizma, jer se on na kraju može pretvoriti u "bumerang" za vlastito gospodarstvo. Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel na europskom kongresu CDU-a u Berlinu upozorila riječima: "To vodi u propast".

Autor: Andrea Grunau/Marijana Ljubičić

Odgovorni urednik: Srećko Matić