Protiv agresivnog rata, ratnih zločina i genocida

Međunarodni kazneni sud (MKS) je sud za budućnost. Za razliku od Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Suda za genocid u Ruandi ili sudova za Sierra Leone ili Kambodžu, kojima je ograničen vijek postojanja, Međunarodni kazneni sud je stalna ustanova.

Genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i zločin napadačkog rata (koji tek treba biti definiran) predmeti su kojima se Sud treba baviti. Presudna je dimenzija: mora se raditi o napadu većih razmjera ili sustavnom napadu na civilno stanovništvo, planu ili politici koja se zasniva na ratnom zločinu. Vojnik pojedinac u pravilu ne može biti optužen pred tim Sudom.

Samo zločini nakon osnutka suda

Postupci pred Međunarodnim kaznenim sudom mogući su samo ako ni jedna država nije spremna ili nije u stanju ozbiljno se pozabaviti kaznenim progonom. Najčešće tada nedostaje i volja ili sposobnost da se počinitelje zločina uhiti i izruči MKS-u. To je jedna od točaka dnevnog reda kojima će se baviti konferencija u Kampali.

Povijesne nepravde Sud ne smije procesuirati. Baviti se smije samo slučajevima koji su se dogodili nakon 1. srpnja 2002. kad je Rimski statut MKS-a stupio na snagu.

Sud je mjerodavan samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: prvo, da se zločin dogodio na području neke od 111 zemalja potpisnica Statuta, drugo, da je počinitelj zločina državljanin neke od država potpisnica Statuta. Na temelju toga Sud se bavi sukobima u Ugandi, Demokratskoj Republici Kongu i Centralnoafričkoj Republici. I treće, Sud je mjerodavan ako mu Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijom da nalog da se bavi nekim slučajem, kao što se dogodilo 2005. sa zločinima u sudanskoj pokrajini Darfuru.

I žrtve mogu biti sutužitelji

Trenutno su u haškom zatvoru četiri optuženika: bivši dopredsjednik Konga Jean-Pierre Bemba, te Thomas Lubango Dyilo, German Katanga i Mathieu Ngodjolo Chui iz Demokratske Republike Konga. Takozvana Predraspravna vijeća su preispitala utemeljenost optužnica i dopustila ih. Raspravna vijeća su već otvorila prve procese. Istovremeno je Sud do travnja 2009. preispitao oko 1.600 zahtjeva žrtava i 405 žrtava dopustio sudjelovanje u postupku.

Po prvi put je ove godine državno odvjetništvo postupilo prema članku 15 Rimskog statuta MKS-a. Glavni tužitelj Luis Moreno-Ocampo je pokrenuo istragu u vezi s nasilnim izgredima u Keniji krajem 2007. i početkom 2008. godine. Prilikom ispitivanja žrtava Ocampo je početkom svibnja u Nairobiju najavio da će šest odgovornih Kenijaca izvesti pred Sud.

Autor: Ulrike Mast-Kirschning / Anto Janković

Odg. urednik: Željka Telišman