1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pučke kuhinje i za grčku srednju klasu

Jannis Papadimitriou/Belma Šestić15. siječnja 2014

Gospodarska kriza u Grčkoj nije poštedila ni srednji sloj. A čak se i u otmjenim četvrtima u glavnom gradu Ateni sve češće organiziraju pučke kuhinje i besplatna podjela živežnih namirnica.

https://p.dw.com/p/1AqEv
Foto: DW/J. Papadimitriou

U Kifissiji, elegantnom atenskom predgrađu punom zelenila, Maria Kefala-Salmatani dijeli živežne namirnice i lijekove onima kojima su potrebni. Ova poduzetnica je 2003. bila izabrana za zastupnicu u gradskoj skupštini, obećavši da će osnovati novi dom za djecu i mlade s posebnim potrebama. Od tada su se međutim promijenili prioriteti lokalne uprave: zbog brzog širenja ekonomske krize, Maria Kefala-Salmatani se u gradskoj skupštini najprije morala pobrinuti za pružanje pomoći onima kojima je potrebna.

Najveći dio za financiranje tih potreba, 400.000 eura, na raspolaganje je stavila Europska unija (EU). Danas se projekt najvećim dijelom financira iz privatnih donacija. Do kraja siječnja lokalna uprava u Kifissiji će otvoriti jednu apoteku za siromašne. "Naše naselje se, istina, od 1980-tih pretvorilo u četvrt u kojoj žive poznate osobe, ali to je samo dio istine. U Kifissiji žive i mnoge obitelji koje pripadaju srednjoj klasi, koje su sada suočene s noćnom morom nezaposlenosti", pojašnjava ova 62-godišnjakinja.

To su obitelji s djecom u kojima su nekad radili i suprug i supruga, a u kojima su u krizi oboje izgubili posao. U četvrti su također siromaštvom pogođeni i prezaduženi poduzetnici koji više ne mogu sami pokriti troškove života.

Vila u Kifissiji
Kifissia je poznata kao otmjena četvrtFoto: DW/J. Papadimitriou

Diskrecija na prvom mjestu

Ukupno 19 službenika gradske uprave se brine o svakodnevnoj podjeli hrane. Pored njih, tu su i volonteri iz jedne humanitarne organizacije. U Kifissiji se na popis za primanje pomoći u namirnicama upisalo već 170 osoba. Stvarni broj onih kojima je pomoć potrebna je daleko veći, jer veliki broj ljudi koji su ranije bili imućni suviše je ponosan da bi priznao da se obitelj nalazi u teškom položaju.

"Često od susjeda dobijemo samo suptilnu informaciju, da u kući naprimjer više ne gori svjetlo, iz čega bi se moglo zaključiti da je zbog neplaćanja isključena struja", kaže zastupnica Kefala-Salmatani. U takvim slučajevima psiholozi, službenici i djelatnici socijalne službe pokušavaju stupiti u kontakt s obitelji i diskretno koliko je moguće pokušavaju pomoći.

"I u raskošnom predgrađu Psychikon na sjeveru Atene diskrecija je na pravom mjestu", kaže gradonačelnik Pantelis Xyridakis. Mnogi koji su pogođeni krizom, nikada nisu mogli zamisliti da će doći u takvu situaciju i danas se srame traženja pomoći. Stoga se gradska uprava dosjetila nečeg neobičnog. "Prije mjesec i pol smo postavili jedan kiosk u koji može doći svatko i pokloniti hranu", kaže Xyridakis. "Taj kiosk je smješten ispred jednog velikog supermarketa. No izdavanje tih namirnica odvija se na sasvim drugom mjestu koje je zabačeno."

Na više mjesta u Ateni organizira se redovita besplatna podjela živežnih namirnica
Na više mjesta u Ateni organizira se redovita besplatna podjela živežnih namirnicaFoto: DW/J. Papadimitriou

Za to postoji i dobar razlog: tko poklanja, drago mu je da ga drugi vide, a na taj način motivira i druge koji su imućni da učine isto. A tko od donacija živi, ne želi privlačiti pažnju.

Velika gužva u crkvama

Prije izbijanja gospodarske krize cijene nekretnina od 10.000 eura po četvornom metru nisu bile rijetkost u Psychikonu - naselju s brojnima vilama. U to vrijeme je bilo nezamislivo da će jednog dana baš ondje gradske vlasti morati dijeliti hranu. Ali, proteklih godina se prijavilo 120 osoba kojima je potrebna pomoć. Jednom tjedno svaka od njih dobije paket sa živežnim namirnicama koje bi im trebale biti dovoljne za jedan tjedan. A za Božić je organizirana zajednička proslava u Psychikonu, uz bogat stol s namirnicama iz dobrotvornih priloga.

"To je dobra prilika da ljude osobno upoznam i da ih informiram o drugim vrstama pomoći koje nudimo", kaže Xyridakis. Točan broj pogođenih krizom ne zna ni gradonačelnik, jer se mnogi radije obraćaju crkvenim, nego gradskim institucijama. "Procjenjujemo da najmanje 300 ljudi u našem dijelu grada ide, i to svakodnevno, na mjesta na kojima crkva organizira izdavanje hrane."

Gradonačelnik Pantelis Xyridakis
Gradonačelnik Pantelis XyridakisFoto: DW/J. Papadimitriou

Posebno je aktivna katolička crkvena zajednica. "Njoj se obraćaju brojni migranti katoličke vjeroispovjesti, koji nisu imali drugu mogućnost da dobiju pomoć", kaže Xyridakis.