Quo vadis, Srbija?

Ako izuzmemo Vuka Draškovića, u Beogradu se nakon parlamentarnih izbora svi osjećaju kao pobjednici. Takozvani demokratski blok je odnio veliku pobjedu, tvrdi predsjednik Srbije Boris Tadić. Njegova Demokratska stranka je s nešto manje od 23 posto glasova zabilježila najbolji izborni rezultat od svog osnutka. Osvojila je dvostruko više mandata nego na prethodnim izborima.

Veliki pobjednik je i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja, koja je s gotovo 29 posto glasova ostvarila drugi najbolji rezultat od uvođenja višestranačkog sustava. Dopredsjednik radikala Tomislav Nikolić kaže da je rezultat postignut unatoč «užasnom bojkotu od strane medija i činjenici da su protiv sebe imali stranke predsjednika države i premijera».

Zadovoljna i Europska unija

Pobjednici su i Socijalistička stranka Srbije i kolicija liberala i socijaldemokrata na čelu s Čedomirom Jovanovićem, koji su prešli izborni prag od pet posto i ušli u parlament. G 17 plus i njezin vođa Mlađan Dinkić su također pobjednici.

Zadovoljni su bili i predstavnici Europske unije, koji vjeruju da je pobijedio njihov favorit – demokratski blok. «Zadovoljan sam, jer su izbori protekli u redu i jer su jasnu pobjedu odnijele demokratske snage. Nadam se da će ubrzo biti sastavljena demokratska vlada koja bi nastavila put europskih integracija», ocijenio je šef europske diplomacije Javier Solana.

Nema vlade bez Koštunice

Pobjednički se mogu osjećati i Mađari, Bošnjaci, Romi i Albanci s juga Srbije, koji će u parlamentu imati desetak zastupnika. Izgleda paradoksalno, ali najveći pobjednik je ipak sadašnji premijer Vojislav Koštunica, koji je osvojio manje od 17 posto glasova, budući bez njega nije moguć osnutak nove vlade.

Srbijanski parlament ima 250 zastupnika. Za formiranje vlade potrebna je polovina plus jedan, dakle 126 glasova. Predsjednik Srbije Boris Tadić tvrdi da će «mjesto mandatara povjeriti pojedincu koji je sposoban osigurati jaku parlamentarnu većinu».

Otimanje za dužnost premijera

Nakon što je Čedomir Jovanović odbio svaku mogućnost ulaska u vladu s Koštunicom, najlogičnija kombinacija za sastav nove vlade bila bi, kako kaže Malđan Dinkić, Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije i G 17 plus. No, to je mnogo lakše reći nego učiniti. Radikali znaju da ne mogu osigurati većinu. S druge strane i Tadić i Koštunica žele da njima pripadne mjesto premijera: Tadić zato što je, kako kaže, njegova Demokratska stranka postala vodeća snaga demokratskog bloka, a Koštunica zato što je svjestan da bez njega nema vlade. Zbog toga ustraje na ponovnom imenovanju za mandatara, tako da Srbiju očekuje teško razdoblje pregovora.

U međuvremenu Srbiju očekuje i rješavanje izuzetno složenog pitanja Kosova. Posebni izaslanik Ujedinjenih naroda Martti Ahtisaari će već u petak Kontaktnoj skupini izložiti svoj prijedlog o konačnom statusu Kosova. Početkom veljače će o tome informirati i Prištinu i Beograd. Tadić je tijekom predizborne kampanje najavio i mogućnost negativnog rješenja po Srbiju, dok je Koštunica bio vrlo jasan: «Još se nije rodio Srbin koji bi dao Kosovo ili rekao da Kosovo nije naše. Ne damo Kosovo!»

Kosovo ne želi biti taoc Srbije

Kosovsko pitanje je trebalo biti riješeno do kraja prošle godine, ali je odgođeno zbog izbora u Srbiji. Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu kaže da oni nisu spremni na daljnja odlaganja: «Kosovo ne može ostati zatočenik Srbije. To je jasno rekla i međunarodna zajednica, dok je posrednik Ahtisaari najavio da će vrlo brzo iznijeti svoj prijedlog. Formiranje vlade je unutarnja stvar Srbije.»

Analitičari smatraju da bi pitanja Kosova dodatno moglo zakomplicirati pregovore o sastavu nove srbijanske vlade. Ukoliko se oni odulje više od tri mjeseca, predsjednik je dužan raspisati nove izbore. U tom slučaju najveći gubitnik bi bila Srbija, ali i međunarodna zajednica.