270509 EU-Skeptiker

"Svaka organizacija treba svoje kritičare", kaže britanski zastupnik u Europskom parlamentu, Daniel Hannan i objašnjava: "Nikome ne koristi ako se tvrdi da je EU apsolutno pozitivan te da je svaka kritika automatski nepoštena ili neprijateljska prema strancima. Jer, bez stalnog nadzora briselske bi institucije postale prenapuhane, sebične i korumpirane. Nadam se da će u srpnju ovdje biti još više nas koji se borimo za nacionalnu neovisnost."

Mala, ali glasna manjina

Daniel Hannan predstavlja jednu malu, ali glasnu manjinu u Europskom parlamentu. Ljevičarski i desničarski euroskeptici redovito se izjašnjavaju protiv europskih integracija i ratifikacije Lisabonskog sporazuma, no profesor političkih znanosti iz briselskog Centra za europske političke studije, Piotr Kaczynski smatra da oni ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju, jer nisu jedinstveni. Oni su, primjerice, okupljeni u frakciju "Unija za Europu nacija" koja ima 40 članova. Osim toga, postoji i frakcija "Neovisnost/Demokracija" s 22 člana, a tu je i još 30 zastupnika koji ne pripadaju niti jednoj skupini. Jedan od njih je i Hannah, koji je izbačen iz konzervativnog EVP-a zato što je poteze predsjednika Europskog parlamenta, Hans-Gerta Pötteringa usporedio s Hitlerovima.

Promjene poslovnika zbog Le Pena

I drugi radikali povremeno osvajaju novinske naslovnice. Recimo, najmlađi zastupnik u Europskom parlamentu, Bugar Dimitar Stoyanov sa svojim huškanjem protiv Roma ili pak poznati francuski desničar Jean-Marie Le Pen koji je pravu buru izazvao svojim umanjivanjem značaja holokausta i to ni više ni manje nego za govornicom u Europskom parlamentu. Takve njegove izjave dovele su do promjene poslovnika, pa će nakon idućih izbora konstituirajućom sjednicom EP-a predsjedati dotadašnji predsjednik, a ne kao dosad najstariji parlamentarni zastupnik. Glasnogovornik EP-a Andreas Kleiner objašnjava: "To je bio način da spriječimo predsjedanje Jean-Mariea Le Pena. On bi, ako bude izabran, mogao biti najstariji zastupnik. Nije se željelo omogućiti da upravo on predsjeda prvom sjednicom novog saziva Europskog parlamenta."

Radikalna retorika nema šanse

I što se tiče osnivanja zastupničkih klubova, većina od 785 članova EP-a želi otežati situaciju za radikalne političare, posebno one desne orijentacije. Zato će i ovdje biti promjena. Dosad je za osnivanje kluba bilo nužno 20 zastupnika iz šest zemalja. Nakon predstojećih izbora bit će potrebno 25 zastupnika iz sedam zemalja i time će biti otežano formiranje parlamentarne frakcije. Nakon ulaska Rumunjske i Bugarske u EU 2007. godine, u Europskom parlamentu je formiran klub desničarskih zastupnika. Naime, pridošli radikali ujedinili su se s onima iz starih članica EU-a poput belgijske stranke "Vlaams Belang" ili francuske "Nacionalne fronte". No, zbog unutarnjih razdora to jedinstvo nije potrajalo ni godinu dana.

Većem utjecaju u Europskom parlamentu nakon izbora u lipnju ove godine, nada se pokret "Libertas" na čijem je čelu Irac Declan Ganley. On je postao poznat lobiranjem protiv Lisabonskog sporazuma, a sada je iz tog pokreta nastala europska stranka. "Libertas" u pojedinim zemljama poput Irske, Češke i Nizozemske na izborima nastupa samostalno, a u nekim drugim članicama, kao što su Njemačka i Španjolska, u koaliciji s manjim strankama.

Jasno je da radikalna retorika neće ometati rad Europskog parlamenta ni u njegovom novom sazivu. No, što više glasova dobivaju nacionalističke, radikalne i euroskeptične stranke, to se ozbiljnije velike etablirane stranke moraju zapitati zašto je to tako.

Autor: Susanne Henn / Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Marijana Ljubičić