Radostan dan za krastavce Europe

Krastavci Europe od danas mogu rasti kako hoće, jer prestaje važiti propis o normativima u trgovini povrćem iz 1988. Po njemu, vrhunski krastavac smije biti samo onaj koji je ravan kao letva. Ako pak odluči se zakriviti za više od deset milimetara na deset centimetara dužine, gubi status vrhunske kvalitete - i naravno, najbolju cijenu.

Ravan krastavac se lakše slaže na police

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Koliko god da su seljaci desetljećima tražili načina, kako da krastavcima objasne da rastu onako kako želi Bruxelles, zapravo je i taj davni propis rezultat napora europskih trgovaca: ravni krastavci se lakše slažu na police, lakše pakuju i transportiraju - i konačno, kupci ih radije uzimaju. Rezultat je bio da to povrće u europske samoposluge stiže gotovo isključivo iz plantažnog uzgoja - jer "prirodni" krastavci jednostavno ne žele rasti samo u jednom smjeru. A ako je neki poljoprivrednik i zasadio krastavac u svom povrtnjaku, upravo zbog europskog propisa nikada nije mogao dobiti cijenu za "vrhunsku kvalitetu". Ukidanje tog propisa zapravo je pokušaj da se Europa vrati "starim vremenima": da seljaci sami nude svoje proizvode na prodaju - i da mogu za to dobiti dobru cijenu.

Sloboda i za mrkve, tikvice, gljive, šljive...

Može se reći i kako je posljednji čavao za lijes "Propisu o krastavcima" stigao s Istoka. U "novim" zemljama Europe krastavac je jedno od najomiljenijeg povrća - ali tamo su krastavci kvrgavi i samo takvi se kupuju. A današnji dan nije samo dan kada je pao propis o krastavcima: prestaje važiti i pravilo, koliko bijelog, a koliko zelenog smije biti na poriluku, a tu su i mrkve koje sada smiju također rasti kako ih je volja. Ukratko: Bruxelles više neće propisivati oblik i dimenzije za šparoge, tikvice, patlidžane, artičoke, avokade, mahune, grašak, razne vrste zelja, gljive, češnjak, luk, celer, špinat, marelice, trešnje, šljive, dinje, orahe i lješnjake. Ali ipak, ostaju europski propisi kako trebaju izgledati jabuke, kruške, razni agrumi, kivi, jagode, breskve, nektarine, grožđe, zelena salata, paprika i rajčice.

EU: "Svakim danom sve više napreduje"

Prvi srpnja nije samo dan kada nestaje "Propis o krastavcima", nego stupa na snagu i odredba o mobilnoj telefoniji u Europskoj uniji. Najkraće rečeno: završena su vremena kada se od telekomunikacijskih koncerna očekivalo da će sami, zbog konkurencije, spustiti cijene razgovorima mobitelom iz inozemstva ili slanje SMS-a. Svi pozivi i apeli nisu doveli nikamo: cijene za minutu razgovora ili za SMS iz Španjolske u Njemačku su ponekad bile tek plod fantazije telekomunikacijskih tvrtki. Danas je tome kraj: minuta razgovora kod poziva iz inozemstva smije koštati najviše 39 centi, a primljen poziv - cijena za takozvani "roaming" se može naplaćivati najviše 15 centi. Za godinu dana će se i ta cijena smanjiti za četiri centa.

I još jedan propis: od danas mobiteli više ne smiju biti u stanju uspostaviti poziv za pomoć, na broj 112 a da uopće niti nema kartice korisnika u telefonu ili korisnik nije prijavljen. Doduše, to je bilo zamišljeno da građani mogu pozvati hitnu sa svakog telefona koji pronađu - ali je iskustvo pokazalo da ima previše zlouporabe gdje je počinitelje praktično nemoguće kazniti.

Autor: A. Šubić (AP, dpa)

Odgovorni urednik: Anto Janković