260310 Ostdeutschland Geld

Oko 300 milijardi eura bilo je namijenjeno obnovi infrastrukture i za potporu poduzetništvu u istočnoj Njemačkoj, kako bi taj dio zemlje što prije dostigao zapadne standarde. No, dio tog novca je utrošen na besmislene prestižne objekte. Recimo, na izgradnju bazenskog kompleksa Heide-SPA u Bad Dübenu u saveznoj pokrajini Saskoj. Tu je na 850 četvornih metara vodene površine smješteno nekoliko bazena, umjetnih vrela s toplom vodom, tobogana. Ovaj bazenski kompleks, otvoren 2000. godine, uzaludno čeka na rijeku posjetitelja kako bi uopće bilo moguće financirati velike troškove održavanja. Objekt je koštao 28 milijuna eura. 90 posto troškova je snosila država. No, spa je i dalje ovisan o pomoći općine budući da je kupača već godinama premalo.

Račun na kraju plaćaju građani

Taj je problem upoznao i bazenski kompleks Basso u Bad Schmiederbergu, gradiću u susjednoj pokrajini Saska-Anhalt. I mada ta dva kupališta ne bi trebala međusobno konkurirati jer su, administrativno gledano, izgrađena u dvije različite pokrajine, u praksi stvar izgleda drugačije. Ona su udaljena jedno od drugog samo 16 kilometara. Zato je logična posljedica otvaranja Heide-SPA bila financijska propast i zatvaranje kupališta Basso - gostiju ni dan danas nema dovoljno ni za jedan spa, a kamoli za dva. Za gradonačelnika Bad Schmiedeberga Stefana Dammhayna to je tipični primjer pogrešne politike.

Račun za tu "pogrešnu politiku" na kraju plaćaju općine, odnosno građani. Bad Schmiederberg još uvijek godišnje otplaćuje ratu od 600.000 eura za kredit za spa - plus kamate. Basso, koji više ne posluje od 2001. godine, bit će otplaćen najranije 2018. godine. Naravno, taj novac siromašnoj općini nedostaje negdje drugdje, recimo kod modernizacije dječjih vrtića ili staračkih domova.

Premašena najcrnja predviđanja

Previše novca za skupe prestižne projekte, premalo sredstava za nužne sanacije - na to se žale mnogi i u 50 kilometara udaljenom Leipzigu. U saskoj metropoli već godinama se radi na jednom od najzahtjevnijih tunela u Njemačkoj. Tamo bi uskoro tramvaji trebali voziti ispod čitavog središta grada. Taj je projekt najprije je trebao koštati 500 milijuna eura. Mnogi su već tada tvrdili da je brojka premala. Na kraju su premašena i najcrnja predviđanja: za dovršenje je potrebno milijardu eura. Zato će tunel biti otvoren tek 2013. godine. Novaca u blagajni pokrajine Saske nema, pa se sada pokušavaju prikupiti sredstva iz Bruxellesa. Izgledi za uspjeh su slabi, budući da je Europska unija zajedno s njemačkom Vladom već platila 400 milijuna eura za ovaj tunel.

Autor: Ronny Arnold/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: N.Kreizer