Rasprava o Hrvatskoj u Europskom parlamentu

Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hannes Swoboda svoje izlaganje o Hrvatskoj započeo je osvrtom na svoj nedavni posjet Vukovaru gdje je vidio kako su rane rata još duboke, ali da ne postoji mržnja već da Hrvati i Srbi u tom gradu surađuju. Suradnja postoji i na razini države gdje je jedan od potpredsjednika Vlade RH srpske nacionalnosti.

Europski parlament za modernu Hrvatsku

Europski parlament želi da Hrvatska postane moderna država. Postignuto je mnogo, kaže Swoboda, ali ostalo je još puno posla za, prije svega na području reforme pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije te reforme nekih industrijskih grana, prije svega brodogradnje.

Poruka ostalima: Za članstvo ispuniti zadatke

Ukidanjem ZERP-a Hrvatskla je učinila veliki korak, zbog toga je Swoboda od Slovenije zatražio da dade svoj doprinos u europskom duhu te da se riješe otvorena pitanja granica. Swoboda se zalaže da treća osoba ili tijelo riješi preostale granične probleme između Hrvatske i Slovenije. Austrijski zastupnik žali što završetak pristupnih pregovora za Hrvatsku 2008. više nije realan, ali se zalaže da se uzme 2009. godina kao datum završetka pristupnih pregovora. Swoboda Hrvatsku ističe prije svega kao pozitivan znak i primijer ostalima. Članstvo Hrvatske predstavlja važnu poruku za sve ostale zemlje regije, a ona glasi: “Ako ispunite zadatke tada možete postati članicama Europske unije, pri tome stojimo, na to smo se jasno opredijelili u našem izvještaju”, rekao je Swoboda.

Rehn očekuje ispunjavanje mjerila do lipnja

Povjerenik Olli Rehn smatra da je ukidanjem primjene ZERP-a prema članicama Unije otvorio put za uklanjanje blokade u četiri poglavlja. Rehn je izrazio nadu da će Hrvatska do lipnja ispuniti sva mjerila za otvaranje pregovora, a da će do kraja slovenskog Predsjedništva otvoriti još nekoliko poglavlja.

Posselt: Dopustiti odmah otvaranje svih poglavlja

Konzervativni njemački zastupnik Bernd Posselt je rekao kako bi Hrvatskoj trebalo biti dopušteno da odmah otvori sva poglavlja, a da se postave samo mjerila za zatvaranje. Posselt je posebno istaknuo kako Hrvatska posjeduje zaštitu manjina koja nadilazi zaštitu manjina u većini zemalja članica Europske unije, pa je zatražio da se i ta činjenica uzme u obzir u korist Hrvatske.

Pahor: Jednostrane izjave Sabora pravilo

Socijaldemokratski slovenski zastupnik Borut Pahor je primijetio da su i Europski parlament i Komisija s oduševljenjem primili vijest o ukidanju primjene ZERP-a. Pahor je pri tome upozorio da jednostrane izjave Sabora nisu slučajnost već da su one redovite i pravilo kada je riječ o pitanju granica. Pahor ističe da je Hrvatska odustala od ZERP-a jer se, kako je rekao, našla pred izborom ili Europska unija ili nacionalistička izoliranost. Tu se pritisak pokazao korisnim, rekao je Pahor i izrazio nadu da će Komisija, Parlament i Predsjedništvo i dalje ustrajati na politici da jednostrane izjave po pitanju granica sa susjedima neće biti prihvatljive.

Liberalni slovenski zastupnik Jelko Kacin je izjavio kako je Hrvatska sama sebi pripremila zasjedu oko pitanja ZERP-a. On je preporučio kako i Hrvatska i Europska unija trebaju uspjeh te da je najbolje da se sve strane pridržavaju preuzetih obveza.

Pack: Bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka

Njemačka konzervativna zastupnica Doris Pack je zatražila da se konačno odredi medijator za otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske. Pack je ponovila da Hrvatska ima ključnu ulogu u regiji te da će uskoro biti članica Unije, a da na putu u članstvo bilateralna pitanja ne smiju predstavljati nikakve prepreke.

Rehn: Svima jasno što Hrvatska treba učiniti

Na kraju rasprave povjerenik Rehn je zaključio: “Jasna većina Europskog parlamenta ima realističan pogled oko pitanja što sve treba poduzeti ova zemlja prije nego što zaključi pristupne pregovore tijekom iduće, 2009. godine”, rekao je Rehn, ukazujući da pravi prijatelji Hrvatske ne trebaju gurati probleme pod tepih već ukazati na sve ono što Zagreb treba učiniti i ohrabriti Hrvatsku da provede neophodne reforme na terenu i to bez zastoja, pri tome su potrebni dodatni napori, dodao je Rehn. Swoboda je ukazao na uspjeh Hrvatske koja može biti primjer i ostalima kako riješiti probleme, primjerice Makedoniji u sporu oko imena države s Grčkom. Tu kao primjer, kako je rekao Swoboda, može poslužiti upravo hrvatsko odustajanje od ZERP-a u prijeporu sa Slovenijom.