1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasprodaja hrvatske obale?

Gordana Simonović6. srpnja 2006

Prošlog je tjedna Hrvatski sabor raspravljao o novom zakonu o prodaji nekretnina strancima. Ali, već i dosadašnji su propisi uplašili mnoge u Hrvatskoj, jer se, kažu, "rasprodaje hrvatska obala".

https://p.dw.com/p/9YMa
Astronomske cijene nekretnina na Jadranu
Astronomske cijene nekretnina na JadranuFoto: dpa

Preko četiri tisuće eura za četvorni metar stana u dubrovačkom Starom gradu, oko 50 tisuća eura za ruševinu neke stare kuće u unutrašnjosti Istre ili pak nekoliko desetaka tisuća eura za napuštena imanja u Lici - tek su neke od cijena što ih dosežu nekretnine u Hrvatskoj. Takav cjenovni bum posljedica je navale stranih državljana na nekretnine u Hrvatskoj s čime se, zbog daleko manjih primanja, građani Hrvatske ne mogu nositi, upozorila je HSS-ova zastupnica Ljubica Lalić: "Naši građani od starta kreću s utezima koji im neće omogućiti uspješan završetak te utrke."

Tko je kriv za prodaju u bescjenje

Zbog toga, ali i već dobrim dijelom rasprodanih nekretnina izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, što ih je predložila Vlada, izazvale su pravu provalu gnjeva opozicijskih zastupnika i optužbi kako Vlada umjesto da zaštiti tržište nekretnina poziva na rasprodaju zemlje, kazala je SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović: "Navalite narodi, naročito susjedni, još malo pa nestalo! "
Pozicija uzvraća kako su upravo za mandata Račanove koalicijske vlade naprasno zaključeni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju kojim se Hrvatska obvezala do veljače 2009. potpuno liberalizirati trgovanje nekretninama. Predloženim zakonskim izmjenama, tvrdi državna tajnica Snježana Bagić, tek se regulira da je stranim državljanima za stjecanje nekretnina u Hrvatskoj ubuduće dovoljna samo suglasnost Ministarstva pravosuđa: "Osim činjenice da nemamo dva ministarstva koja odlučuju o tome nego jedno, ništa se u postojećim zakonskim odredbama nije promijenilo."

Postavljene kočnice

Pravaš Tonči Tadić odbacuje takve tvrdnje i podsjeća na jednu neslavnu povijesnu epizodu: "Mene, znate, sve ovo skupa podsjeća na potez onog kralja Anžuvinca koji je za sto tisuća dukata prodao Dalmaciju. Ja ne znam za koje vi novce prodajete hrvatsku obalu, ali može vas biti sram."
HDZ-ovac Emil Tomljanović pokušao je umiriti javnost: "Standardne zaštite i stjecanja prava vlasništva se uopće u tom smislu ne liberaliziraju."
Iako nije zabilježena veća navala na poljoprivredno zemljište, štoviše Hrvatska muku muči s tisućama i tisućama hektara neobrađene zemlje, i tu su postavljene prepreke za rasprodaju, smatra HDZ-ovac Ivan Jarnjak: "Da se ide upravo na koncesije kako se ne bi omogućilo da netko sutra dođe i to nacionalno bogatstvo pokupuje."

Državno vlasništvo ide u koncesiju

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova o izdanim suglasnostima, stranci posjeduju 3962 nekretnine u Hrvatskoj, u čemu prednjače Nijemci s 58,6 posto. Ti podaci ne odnose se na slovenske državljane, ali i sve one koji su kuću ili imanje u Hrvatskoj stekli preko tvrtki osnovanih u Hrvatskoj ili tajnih odvjetničkih ugovora. Zbog toga se procjenjuje kako i mjere pozicije i kritike opozicije nemaju veze sa stvarnošću, baš kao i obećanje premijera Ive Sanadera: "Državni vrh i, ja mislim i jedan konsenzus hrvatske politike, šalje jasnu poruku, čvrstu poruku hrvatskoj javnosti da se nekretnine - poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, sve ono što je u vlasništvu države neće prodavati, nego davati u koncesiju. Ali rasprava će biti o privatnom vlasništvu."
Država si je već prethodno rezervirala pravo prvokupa otoka i to po tržišnoj cijeni. I čini se da će to jedino i uspjeti zaštiti od rasprodaje jer privatne nekretnine već su više-manje prodane, pa je pitanje koliko je još utemeljen reklamni slogan o Hrvatskoj kao Mediteranu kakav je nekad bio, odnosno o Hrvatskoj kao posljednjoj nerasprodanoj oazi.