1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Rat riječi na granici Hrvatske i Srbije“

nzz/taz/sz/sm25. rujna 2015

Verbalna prepucavanja na relaciji Zagreb-Beograd te naglo pogoršavanje odnosa Hrvatske i Srbije izazvali su zanimanje medija na njemačkom jeziku. U svojim analizama trenutnog stanja oni ne štede ni Hrvatsku, a ni Srbiju.

https://p.dw.com/p/1GdPR
Foto: Reuters/B. Filipovic/Stringer

Ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pod naslovom „Rat riječi na granici“ upozorava na verbalna prepucavanja na relaciji Zagreb-Beograd:

„Granični spor do kojeg je došlo zbog velikog broja izbjeglica koji su stizali iz Srbije, u četvrtak je doveo do zabrinjavajuće eskalacije u retorici. Tako je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova blokadu granice za svoje državljane usporedilo s praksom fašističkog ustaškog režima u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata.“

Nejedinstvo u Europskoj uniji

NZZ podsjeća da se istovremeno iza kulisa pregovara oko rješavanja spora. „No, obzirom na nejedinstvo u Europskoj uniji potpuno je nejasno kako bi rješenje moglo izgledati. Visokorangirani predstavnici Njemačke i EU-a su doduše pohvalili toleranciju Srbije prema izbjeglicama, a Hrvatsku su kritizirali zbog kaosa na granici“, piše list iz Züricha i zaključuje kako se „Srbija i Hrvatska, dvije zemlje koje nisu dio 'Schengena', boje da na koncu ne izvuku kraću slamku, obzirom da se sve glasnije u Uniji čuju zahtjevi da se izbjeglice zadrži ili protjera u takozvane sigurne treće zemlje na Balkanu.“

Berlinski taz piše o „Oštrim prigovorima između Srbije i Hrvatske“ i o tome kako se „svađa oko nadležnosti oko izbjeglica pretvorila u trgovinski rat“ dviju zemalja. „Hrvatsko-srbijanski odnosi su tako opali na najnižu razinu od balkanskih ratova u 90-im godinama.“

„Politika nacionalističkog odmjeravanja snaga“

Minhenski Süddeutsche Zeitung (SZ) se pozabavio rečenicom koja proteklih dana često stiže iz usta predstavnika vlada i Srbije i Hrvatske: „Kod nas ionako nitko (izbjeglice, nap. red.) ne želi ostati“. Problem je, naglašava SZ, da ta rečenica vrijedi i za mnoge državljane tih zemalja, pa čak i za Hrvatsku, članicu EU-a, koju napušta sve više mladih ljudi. „Za njihovo odseljavanje krivo je loše stanje u privredi, visoka doza korupcije, nepouzdani državni organi i politika koja se koncentrira na nacionalističko odmjeravanje snaga, umjesto da se pozabavi održivim razvojem. Upravo takva politika sad dovodi do toga da je humanitarna skrb oko izbjeglica rezultirala velikim sukobom Srbije i Hrvatske.“