Reakcije na rezultate ciparskog referenduma

Rezultati referenduma održanog na Cipru protekle subote privlače danas pozornost široke međunarodne javnosti. To ne čudi s obzirom na činjenicu da će Europska unija time dobiti novu članicu u kojoj zapravo dio teritorija kontroliraju jedinice vojske jedne druge zemlje koja nije članica, a njezinu vanjsku granicu - plave kacige.

Njemački zastupnik u Europskom parlamentu, SPD-ovac Martin Schulz, u intervjuu za Deutsche Welle izjavio je kako vjeruje da će ova konstelacija u praksi teško funkcionirati.

"To je čudno stanje. Temelj svih pregovora je bio da se Cipar primi kao cjelina - zbog toga i tako veliki pritisak koji su vršili i Europska unija i Kofi Annan. No, to je, na žalost sada neočekivano propalo zbog grčkog dijela otoka (...) Ciprani su dobrodošli u Uniju kao i sve nove članice, ali mislim da je na njihov ulazak u Uniju doista bačena tamna sjena jer se pokazalo da nismo uspjeli napraviti jedan vrlo važan korak: dokazati da se integracijom u Europsku uniju može riješiti jedan problem koji traje već 30 godina”, rekao je Schulz i podsjetio da ovaj referendum nikako ne znači da treba odustati od pokušaja ponovnog ujedinjenja otoka.

Predsjednik turske zajednice u Njemačkoj Hakki Keskin izjavio je pak sljedeće:

"Nakon ovog referenduma, nakon ovog ne grčkog dijela, očekujem da će se ispraviti pogrešna, jednostrana politika prema Cipru i to tako što će smjesta biti ukinute gospodarske sankcije protiv sjevera otoka i s njim biti uspostavljene normalne veze. Očekujem i daljnje napore za ponovno ujedinjenje otoka te planiranje ponovnog referenduma za grčki dio otoka do kraja godine. Ako ni tada ne dođe do ujedinjenja, onda to znači da na otoku postoje dvije države, a to pak znači da turski dio otoka treba priznati kao neovisnu državu”, rekao je Keskin.

Povjerenik Europske unije za njezino proširenje, Guenter Verheugen, smatra da glavnu odgovornost za ovakav razvoj događaja ne snose ciparski Grci, nego Turci:

"Stalno slušam: jadni Turci, jadni Turci. Smijem li ukazati na činjenicu da smo godinama činili sve kako bi privoljeli Turke da razgovaraju s nama kako bismo mogli pravovremeno, dakle prije završetka pregovora o primanju u Uniju, riješiti ciparsko pitanje. Stalno smo jedno mjesto za pregovaračkim stolom držali slobodno za predsjednika ciparskih Turaka Denktaša, a on je to stalno odbijao. (...) Nije, dakle, to baš tako da su Turci dobri, a Grci loši”, podsjeća Verheugen.