Reformski sporazum i zapadni Balkan

“Noć u Lisabonu donijela je neke zanimljive ideje za predstojeće slovensko Predsjedništvo”, naglasio je ministar Rupel, a premijer Janša je dodao kako su Njemačka i Portugal kao prve dvije članice trojke koje su zacrtale zajedničke prioritete odlično odradile svoj dio posla, pa je sada na Sloveniji da nastavit s uspjesima.

Rupel: “Što je puna suradnja s Haškim sudom procjenjuje Europsko vijeće”

Od međunarodnih tema pored Bliskog istoka i stanja u Libanonu šefovi diplomacija su razgovarali o Srbiji te njezinim odnosa prema Haaškom sudu. “Možda nas najviše zanima pitanje perspektive Srbije. Tu treba znati da je parafiranje SSP u ovlastima Europske komisije, a ne Europskog vijeća, dok je njegovo potpisivanje u našoj sferi. Na posljenjem sastanku Vijeća ministara poslušali smo Carlu del Ponte koja nije bila sasvim zadovoljna sa suradnjom Srbije”, rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Rupel.

“Nadamo se da će se puna suradnja ostvariti u idućih nekoliko tjedana te da će potpisivanje biti moguće. Potpisivanje je moguće uz punu suradnju Srbije s Haaškim sudom, a što je pak puna suradnja tu smo se dogovorili da o tome odlučuje Europsko vijeće a ne netko drugi”, poručuje Rupel.

Merkel o Kosovu

Njemačka kancelarka je izjavila kako treba raditi na uspjehu pregovora o Kosovu te da nitko u Europskoj uniji još nema zaključeno mišljenje i stajalište oko tog pitanja.

“Moj zadatak je da moram najprije uložiti sve snage u razgovore koje smo imali s ruskim predsjednikom i ostalim da ostvarimo uspjeh u pregovorima koje Europska unja potiče i želi. Sada nema smisla da razmišljamo o eventualnim situacijama. Sada ima samo smisla uložiti sve snage u te pregovore. Nisam naišla na niti jednog partnera koji ne želi isto, čak niti kod onih partnera koji su suzdržani. Isto tako nisam nikoga našla sa završenim mišljenjem”, naglasila je kancelarka Angela Merkel.

Hrvatsko-slovenski odnosi

Budući da Slovenija krajem godine preuzima predsjedanje Europskom unijom i budući je dogovor Europske unije o reformskom sporazumu važan za Hrvatsku jer omogučava daljnje širenje Unije, upitan kako trenutno ocijenjuje hrvatsko-slovenske odnose te jučerašnju najavu hrvatskog premijera Sanadera u Lisabonu da će Hrvatska od 1.1.2008. početi primjenjivati ZERP, zaštićenu ekološku ribolovnu tzonu u Jadranu. Janša je pak naglasio kako oko tog pitanja očekuje rješenje nakon izbora u Hrvatskoj do najkasnije kraja ove godine.

“Što se tiče odnosa izmedju Slovenije in Hrvatske, mislim da Lisabon nije najbolje mjesto, da to komentiramo u djetalje, odnosi su u principu dobri, pa i kada se radi o gospodarskoj i suradnji na brojnim područjima, odnosi su čak vrlo dobri. No postoje neka otvorena pitanja koja pokušavamo rješavati u duhu dobrosusjedstva i sa perspektive budućeg zajedničkom života unutar EU. Neka od tih pitanja su više komplicirana, pa stoga ne očekujemo, da ćemo ona pitanja, kod kojih zastavice padaju 1.siječnja 2008., u ubrzanom dijalogu sa onima kojih se to izravno tiče, te Evropskom komisijom, riješiti u razdoblju od hrvatskih izbora pa do tog datuma. To sam već više puta rekao, nadam se, da će biti dovoljno dobre volje za rješavanje tih pitanja. Slovenija će inzistirati da obveze, koje su date i potpisane, ostanu važeće”, rekao je slovenski premijer Janša pozivajući se na dogovor iz lipnja 2004. godine triju državnih tajnika u kojem se Hrvatska obvezala da neće primjenjivati ZERP do zaključenja sporazuma o ribolovnom partnerstvu između Hrvatske i Europske unije.