Riga u znaku NATO-a

«Sastanci na vrhu Sjevernoatlantskog vojnog saveza nikada nisu rutina, oni imaju svoj program. Za razliku od Europske unije, gdje postoji vrlo snažna rutina, summiti NATO-a nikada nisu rutina», rekao je glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer. To znači da će šefovi država i vlada 26 zemalja članica NATO-a u Rigi iskoristiti priliku da prije svega vode vrlo ozbiljnu raspravu o ključnim sigurnosnim pitanjima koja tište građane s obje strane Atlantika.

Prvi dan rezerviran za Afganistan

Glavne su teme skupa operacije i misije NATO-a koje privlače pozornost svih. Prioritet svakako ima Afganistan, gdje se nalazi 32.000 vojnika, a koji ispunjavaju misiju pod mandatom UN-a.
«Jasno je da će Afganistan biti jedna od glavnih tema rasprave, ali ne treba zaboraviti da imamo 55.000 vojnika zemalja članica u misijama na tri kontinenta. Zasigurno ćemo razgovarati o Kosovu. Poznato je da je međunarodni posrednik Ahtisaari odgodio predstavljanje prijedloga o statusu Kosova za razdoblje nakon izbora u Srbiji. Tu je misija Aktive Endever u Sredozemlju, obuka u Iraku i ne zaboravimo Darfur gdje na zahtjev Afričke unije treniramo njihove snage», nabraja glavni tajnik.

Summit posvećen transformaciji, a ne proširenju

«Ovaj je summit naslovljen i posvećen transformaciji NATO saveza», rekao je Scheffer. Transformacija znači da se NATO mijenja i prilagođava postojećem okruženju u kojem djeluje. «Očekujem da će šefovi država i vlada veliku pozornost posvetiti upravo pitanju što NATO treba učiniti kako bi bio sposoban odraditi vitalne zadaće u budućnosti. Tu će prije svega biti političke smjernice i dokument u kojem se NATO prilagođava promijenjenom okružju, ali ne mijenja svoj strateški koncept. Riječ je o dokumentu koji opisuje gdje se NATO danas nalazi i kako saveznici vide NATO 2006. godine i nakon toga. Takav će se dokument objaviti ovdje u Rigi», najavio je Scheffer.
Dokument će analizirati opasnosti i pravac obrambenog sustava i oružanih snaga NATO-a. Dokument je, dakle važan i kao neka vrsta kišobrana za NATO-ove operacije. S druge strane, potrebne su snage koje će ispunjavati određene zadatke. Prije svega tu se radi o stvaranja poola od 50 partnerskih zemalja za proizvodnju transportnog aviona tipa C17. Postoji inicijativa da specijalne snage NATO saveza ubuduće djeluju efikasnije.
«Očekujem potpisivanje dokumenta o proturaketnom sustavu koji bi štitio snage NATO saveza na terenu», kaže Scheffer dodajući kako se ovdje radi o prijelazi iz teorije u praksu, jer je NATO do sada radio tek na studiji o izvedivosti.
Očekuje se i rasprava o financiranju misija, prije svega NATO-ovih snaga za brzo djelovanje. Scheffer očekuje da će summit u Rigi pokazati da su te snage u potpunosti spremne za operacije.

Politički dio summita

«NATO nije sam na svijetu i trebao bi surađivati s drugim međunarodnim organizacijama.» Glavni tajnik NATO-a ovu tvrdnju nije izgovorio prvi put. Istodobno je dodao: «Važno je da imamo što je moguće snažnije odnose s našim postojećim partnerima, ali i tu očekujem da u Rigi odemo korak dalje – da ćemo pojačati suradnju sa zemljama kao što su Australija, Južna Koreja, Japan i Novi Zeland. Sve su to zemlje koje dijele naše vrijednosti i koje povremeno sudjeluju u našim vojnim operacijama. Australija je, na primjer, na jugu Afganistana, Novi Zeland ima provincijski tim za obnovu, a Japan je jedan od najvažniji donatora u Afganistanu, a vrlo je aktivna i Južna Koreja.»
Scheffer je naglasio i važnost odnosa NATO-a s Rusijom, a sljedeće će se godine obilježiti se deseta obljetnica partnerstva i peta godišnjica osnivanja Vijeća NATO-Rusija.
Vezano uz Bliski istok saveznici pokreću inicijativu za obuku, koja bi se u prvoj fazi provodila u NATO-ovom sveučilištu o obrani u Rimu. U kasnijoj bi se fazi to nastavilo u samoj regiji Bliskog istoka u suradnji s partnerima u Mediteranskom dijalogu i inicijativi o suradnji iz Istanbula.

Ohrabrenje zemljama MAP-a

«U političkom dijela očekuje se nastavak i potvrda politike otvorenih vrata, ali summit u Rigi nije posvećen proširenju. No, sigurno će biti znakova ohrabrenja za one zemlje zapadnog Balkana koje se nalaze u akcijskom planu za članstvo MAP-u», kazao je Scheffer, a to se odnosi prije svega na Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju. Kada je riječ o ostalim zemljama regije glavni je tajnik je primijetio kako Srbija, BiH te Crna Gora dobro poznaju kriterije koje moraju ispuniti za članstvo u Partnerstvu za mir.
Potvrdit će se i pojačani dijalog NATO-a s Ukrajinom i s Gruzijom, koji treba iskoristiti. NATO je spreman podržati reforme u tim zemljama. Kada je riječ o Gruziji, u NATO-u smatraju da se u potpunosti treba poštovati teritorijalna cjelovitost, a vjeruje se da je moguće pronaći mirno rješenje za sukobe u toj regiji.

NATO nije svjetski policajac

«NATO ne traži ulogu svjetskog policajca, mi za to nemamo ni ambicije, ni novac ni snage, ali čitav niz izazova globalnog su karaktera. NATO treba i globalne partnere koji su doduše geografski udaljeni, poput Australije, ali čije se snage bore rame uz rame s nizozemskim snagama u Afganistanu», kaže Scheffer koji dodaje kako se takav korak treba promatrati kao pragmatičan način pronalaženja formule za povezivanje zemalja koje su relevantne koje ili sudjeluju u vojnim operacijama, imaju političke interese ili se radi o velikim donatorima.
Na koncu, Scheffer je još u Bruxellesu obrazložio zašto je summit ovoga puta u ovakvom sastavu: «Saveznici su željeli summit na kojem bi 26 zemalja međusobno diskutiralo o čitavom broju važnih elemenata među sobom. To po samoj definiciji znači da na summitu neće biti sastanaka Vijeća NATO-Rusija, NATO-Ukrajna ili Euroatlanskog partnerskog Vijeća. No, očekujem da će se to dogoditi na idućem summitu, vjerojatno na proljeće 2008., ali ovoga puta u Rigi sudjeluju samo zemlje članice».
Summit NATO-a u Rigi prati 1.700 novinara iz 60 zemalja. Glavni grad Latvije ugostio je 4.500 sudionika o kojima se brine oko 600 volontera.