Rođeni Nijemac na čelu krovne muslimanske organizacije u Njemačkoj

Već i sam početak predsjedavanja ovog 67-godišnjaka pobudio je golemu medijsku pozornost i to iz dva razloga: on je prvi rođeni Nijemac koji se nalazi na čelu neke muslimanske krovne organizacije i to je postao upravo kada se rasplamsao sukob oko karikatura proroka Muhameda. Köhler je ipak i u prvom nastupu na televiziji, odvaganim izjavama, dokazao da je iskusan u odnosu sa medijima. Konačno, bio je pet godina glavni tajnik organizacije kojoj je od 5. veljače na čelu:

"Najprije, naravno da osuđujemo te odvratne prikaze. Oni vrijeđaju dostojanstvo muslimane jer u ljudsko dostojanstvo spada i njegova vjerska pripadnost. To je izrazito osobna stvar koja se zapravo ne smije vrijeđati niti bi se nju trebalo doticati. Ali sa druge strane, kada vidim ove prizore iz muslimanskih zemalja, gdje slijepa gomila, gomila bez pameti ide po ulicama, pali kuće i oštećuje crkve, onda se i kod nas u Njemačkoj širi užas prema onome što se tamo odjednom vidjelo kao izraz bijesa i mržnje. Mi osuđujemo ta djela i pokušavamo sve, kako bi smirili ovu napetu situaciju."

Novi predsjednik Središnjeg vijeća muslimana Njemačke rođen je u Stettinu (Szczecinu) koji je nakon rata pripao Poljskoj. Njegova obitelj neko vrijeme je živjela u Istočnoj Njemačkoj da bi 1956. dospjela u u Saveznu Republiku. Mladi Axel kao student dospjeva u Freiburg gdje upisuje geološke znanosti i po prvi puta se susreće sa kolegama muslimanske vjeroispovjesti. 1963. i sam prihvaća poruku proroka Muhameda, a svoju odluku kasnije je obrazlagao kako je bio dirnut "bratstvom i suosjećanjem" svojih muslimanskih studentskih kolega. No bio je i impresioniran islamom kao - kako se izrazio - prosvjetiteljskom religijom u kojoj su mudrost i znanje osnova za skromnost.

Naravno da je Ayyub Axel Köhler svjestan kako se o muslimanima i islamu - u Njemačkoj i u drugim zapadnim zemljama - najkasnije nakon 11. rujna 2001. misli sasvim drugačije: kao vjeri koja teži nasilju i fanatizmu. Ali Köhler, koji je svoj život proveo u oba svijeta upozorava kako su sve jednobojne slike krive. On je od 1969. počeo znanstvenu karijeru u računalskom centru Njemačkog istraživačkog centra za aeronautiku i svemirska istraživanja da bi 1970. tri godine bio na sveučilištu u Teheranu - tada je još Iranom vladao šah - da bi se onda vratio u Njemačku i do mirovine radio u Institutu Njemačke privrede u Kölnu.

Doduše, organizacija kojoj predsjeda je tek jedna od više njih jer muslimani ne poznaju centralističke organizacije i svjetovne autoritete. Većina muslimana u ovoj zemlji je ionako turskog porijekla i bliska je organizaciji "Tursko-islamske unije vjerskih zavoda" koja je povezana i sa državom Turskom. Njegovo Središnje vijeće, kako samo navodi, okuplja oko 800.000 muslimana većinom arapskog porijekla iako mnogi procjenjuju kako je njihov broj mnogo manji - najviše 30-tak tisuća. I njegovo shvaćanje vjere je mnogo više naklonjeno Europi, ali tim više ga problemi integracije i slučajevi diskriminacije muslimana u Njemačkoj nagone na političko djelovanje. U vremenima kada se sve više širi nepovjernje Zapada prema Istoku i Istoka prema Zapadu - koji kulminira i terorom i diskriminacijom - Köhler ukazuje kako je sada više nego ikada vrijeme za dijalog i mirni prosvjed ako nešto - kao što su karikature Muhameda - vrijeđa vjersku pripadnost:

"Nasiljem ionako ne možemo ništa postići. Moramo se ograničiti na sredstva pravne države. I moramo vidjeti da se nešto promjeni u ovom društvu u ophođenju jednih prema drugima."