1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rok za prijave za stručnu praksu u Njemačkoj istječe krajem mjeseca

10. studenoga 2011

Student si pred završetkom studija ili mladi stručnjak? Nemaš više od trideset, dobro vladaš njemačkim ili engleskim i željan si praktičnih iskustava? Stipendija njemačkog gospodarstva stvorena je za tebe.

https://p.dw.com/p/1388K
Reklama za stipendije za 2012.
Foto: stipendienprogramm.org

Njemački Odbor za gospodarsku suradnju s Istočnom Europom u suradnji s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom po šesti put raspisuje natječaj za Stipendiju njemačkog gospodarstva. Tako se hrvatskim studentima i mladim stručnjacima nudi mogućnost stručne prakse u razdoblju od tri do šest mjeseci u nekoj od njemačkih tvrtki kao što su Siemens, Robert Bosch, Deutsche Welle...

Ostvario mu se san

Stipendisti generacije 2011. na susretu s predstavnicima tvrtki.
Stipendisti generacije 2011. na susretu s predstavnicima tvrtki. Autorica teksta je druga s desna.Foto: DW

Stipendistu generacije 2007. Nikoli Basti, stručna praksa u Njemačkoj preokrenula je život naglavačke i omogućila ispunjenje velike želje - danas živi i radi u Münchenu. On je svoju praksu obavio kod Deutsche Telekoma u Stuttgartu, a sad radi u Njemačkom Centru za zračni i svemirski promet.

Tijekom susreta stipendista i alumnija prošlog mjeseca u Berlinu najnoviju generaciju stipendista ohrabrio je pričajući o svom iskustvu: "Vjerujem da su mi aduti koje sam imao u džepu nakon prakse kao što su bolje poznavanje jezika, iskustvo rada u njemačkoj tvrtki, stečene kompetencije u projektnom menadžmentu i ono najvrjednije, kontakt s mrežom mladih stručnjaka s njemačkog i balkanskog područja, uvelike pomogle u tome da danas mogu živjeti i raditi u Münchenu". Dok su se neki od njih, poput Nikole uspjeli  zaposliti u Njemačkoj, drugi su upisali diplomski, postdiplomski studij ili doktorat.

Stipendisti 2011. pred Bundestagom
Stipendisti 2011. pred BundestagomFoto: DW

Natalija Miletić iz Beograda, bivša je praktikantica Deutsche Wellea, a danas slobodna suradnica u toj medijskoj kući. Javlja se izvještajima za srpsku redakciju DW-a. "Zamislite, ja sam u Deutsche Welle došla kao potpuno neiskusna novinarka budući da nisam studirala novinarstvo, već međunarodne odnose, tako da sam na praksi ispekla potpuno novi zanat, zahvaljujući kojem danas uživam status slobodne suradnice. Usto, usavršavanje njemačkog jezika otvara mnoga vrata. U mojem slučaju to je bio postdiplomski studij u Hamburgu." Nekima su stečena znanja već za vrijeme stipendije osigurala radno mjesto u matičnoj zemlji, ali boravak u Njemačkoj mnogima je ponudio još nešto, kao što priča Ana Kontrec. Ana je iz Murskog Središća na granici Hrvatske sa Slovenijom, a završila je Filozofski fakultet u Zagrebu. Ona je na praksi bila u hrvatskoj redakciji Deutsche Wellea: "Jedna stvar koja je meni bila jako bitna jest da sam mnogo toga naučila o samoj sebi. Shvatila sam da se dobro nosim s neočekivanim situacijama i da sam dobar organizator i koordinator. Usto, vjerujem da je praksa u DW-u povećala moje izglede da dobijem stipendiju njemačkog parlamenta".

Iskoristi priliku

Zgrada Deutsche Wellea u Bonnu.
Neki praksu obavljaju na Deutsche Welleu u Bonnu.Foto: DW

Stipendisti su raspoređeni po cijeloj Njemačkoj pa su posjećivanja i zajednička putovanja, nerijetko i preko granica Njemačke sastavni dio programa. Sve to čini razdoblje stručne prakse nezaboravnim i jedinstvenim životnim iskustvom u kojem se rad, disciplina i mogući uspon u karijeri, bilo da je riječ o ostanku u nekoj tvrtki, nastavku školovanja ili pak o povratku u matičnu zemlju, isprepliću s prijateljstvima i druženjima. U tom smislu stipendija njemačkog gospodarstva otvara brojna vrata - sve što je potrebno jest iskoristiti ponuđene šanse. "Nužno je na samom početku shvatiti da praksa i stipendija predstavljaju priliku, a u potpunosti o stipendistu ovisi kako će tu priliku iskoristiti. Bitno je da radiš na tome da ti provedeno vrijeme bude produktivno", ističe Nikola Basta.

Program Stipendije njemačkog gospodarstva utemeljen je 2003. godine u Beogradu pod imenom Zaklada dr. Zorana Đinđića. Financijski je najznačajnije podržavaju njemački Odbor za gospodarsku suradnju s istočnom Europom i Ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj. Godine 2007. programu se priključuju Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija, a 2009. godine Crna Gora i Kosovo.

Alumni u jednom vinskom podrumu.
Alumni susret u Međimurju, kojeg je organizirala Ana Kontrec u Murskom Središću. "Team building" i degustacija vina.Foto: DW

Natječaj za stipendiju za sljedeću godinu otvoren je do 27. studenog. Procedura odabira kandidata, njih ukupno 60, sastoji se od ispunjavanja online-obrasca, intervjua i mogućeg kratkog razgovora preko Skypea s nekim od predstavnika poduzeća. Praksa u pravilu počinje u lipnju, a organizira se u vodećim njemačkim poduzećima i to iz različitih područja: energetike, automobilske industrije, turizma, elektrotehnike, medija, bankarstva...

Aktivnosti alumni kluba

U okviru programa njemačka Vlada snosi troškove organizacije projekta, pripreme stipendista za boravak u Njemačkoj, što znači da pokriva i troškove tečaja njemačkog, organizira uvodni sedmodnevni program u Berlinu, na kojem se kandidati upoznaju s predstavnicima tvrtki i s ostalim stipendistima. Isplaćuje i mjesečni džeparac u iznosu od 550 Eura te pokriva troškove puta i smještaja tijekom stipendijskih susreta. Tvrtke uključene u program osiguravaju mjesto za praksu, smještaj, te troškove zdravstvenog osiguranja.

Stipendisti ostaju u kontaktu i nakon završene prakse preko alumni kluba. U svakoj zemlji uključenoj u projekt, jednom tjedno se održava tzv. "Stammtisch" ili redoviti neformalni sastanak (u Hrvatskoj svake srijede) bivših stipendista na kojem se iznose ideje, organiziraju budući susreti, radionice, druženja i sl. Vrhunac aktivnosti čini jednogodišnji regionalni susret koji se svake godine održava u drugoj zemlji članici programa. 

Autorica: Doroteja Jaković, stipendistica na praksi u Deutsche Welleu

Odg. ur.: Snježana Kobešćak