1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija bira novog predsjednika

Andrea Jung-Grimm2. ožujka 2008

Po peti put nakon raspada Sovjetskog saveza u Rusiji se održavaju demokratski predsjednički izbori. Pobjednik je navodno već siguran, no koje će ovlasti imati on, a koje Vladimir Putin kao budući premijer?

https://p.dw.com/p/DGUs
Medvedjev predaje svoj listić na biralištu u MoskviFoto: AP

Na Dalekom istoku izbori su, po srednjoeuropskom vremenu, počeli još jučer navečer, dok će posljednja birališta biti zatvorena danas u 19 sati. Pravo glasa ima 110 milijuna građana, a oni se mogu odlučiti između četiri kandidata za nasljednika predsjednika Vladimira Putina. Iz istočnih dijelova zemlje do sada je dojavljeno da je na birališta izašao velik broj birača.


Russland Wahlen Plakat in Smolensk Dmitri Medwedew und Wladimir Putin
Medvedjev i Putin na izbornim plakatimaFoto: AP

Prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, gotovo je sigurna pobjeda Putinovog kandidata Dmitrija Medvedjeva već u prvom krugu. Tri ostala kandidata: komunist Genadij Zjuganov, ultranacionalist Vladimir Žirinovski i liberal Andrej Bogdanov, najvjerojatnije nemaju nikakve šanse. Oporbeni političar i bivši svjetski šahovski prvak Kasparov izbore je nazvao farsom i uložio službeni prosvjed kod Državne izborne komisije.


Putin kao predsjednik Vlade


Russland ehemaliger Schachweltmeister Garry Kasparow wählt ungültig
Kasparov namjerno predaje nevažeći glasački listićFoto: AP

Putin je najavio da će nakon izbora, sukladno Ustavu, objaviti svoje povlačenje i potom preuzeti dužnost predsjednika Vlade. On je u petak ponovo pozvao građane da izađu na birališta.


42-godišnji Dmitrij Medvedjev do sada je bio potpredsjednik Vlade i šef energetskog koncerna Gazproma. U svojim brojnim televizijskim nastupima do sada nije puno govorio o političkim planovima, ali je kao jedan od najvećih izazova navodio "pomirenje nacionalne tradicije s temeljnim demokratskim vrijednostima".


Medvedjev može otpustiti Putina


Predsjednik države je istovremeno i vrhovni vojni zapovjednik, određuje smjernice vanjske i unutarnje politike, imenuje i otpušta predsjednike i članove Vlade, a njemu su direktno podređeni i resori obrane, vanjske politike i pravosuđa. On također može proglasiti izvanredno stanje, a tajne službe najprije njemu podnose svoja izvješća.


Premijer je pak zadužen za civilna ministarstva kao što su ona za obrazovanje i zdravstvo. Na području unutarnje i vanjske politike on je samo izvršni organ koji se drži uputa predsjednika države. On koordinira gospodarsku, socijalnu i financijsku politiku, određuje cijene benzina, struje i javnog prometa. Ono što bi možda jednog dana moglo biti zanimljivo je ustavna odredba prema kojoj premijer preuzima dužnost predsjednika države ukoliko je ovaj iz nekog razloga spriječen.