Ruski veleposlanik nepoželjan u Srbiji?

Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Konuzin već dugo je predmet brojnih rasprava. Koketiranje s oporbom, kao i njegove kritike na račun patriotizma srbijanskih vlasti, izazvali su nezadovoljstvo u vladajućim krugovima. Nakon demonstrativnog napuštanja skupa o sigurnosti, na kojem se Konuzin oštro i glasno upitao "ima li na ovom skupu Srba" i njegovog prisustva na skupu oporbene Srpske napredne stranke (SNS) u Nišu, počelo se otvoreno pozivati da ga se protjera iz Srbije.

Osim glasnogovornice vladajuće Demokratske stranke (DS) Jelene Trivan, koja je izjavila da se "loše osjeća zbog toga i da je to neuobičajena diplomatska praksa", primjedbe na račun ponašanja ruskog veleposlanika je imao i potpredsjednik srbijanske Vlade Božidar Đelić, koji njegovo pojavljivanje na skupu SNS-a vidi kao "miješanje u unutarnju politiku Srbije". Otvoreni zahtjev da se Konuzin protjera iz Srbije uputio je Nenad Čanak, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV).

Rasprodali NIS, a "brine" ih Konuzin

Kritike na račun ruskog veleposlanika, kao i mjesto odakle dolaze, direktorica Centra za euroatlantske studije Jelena Milić uglavnom vidi kao dio predizborne kampanje. One istovremeno govore i o velikoj dozi licemjerja kada je u pitanju stajalište vladajućih stranaka ne samo prema ruskom veleposlaniku nego i prema Rusiji uopće, kaže Jelena Milić.

Ona objašnjava: "Naravno da postoji mnogo razloga za kritiku Konuzinovih nastupa i izjava, kao što uostalom postoji mnogo razloga za kritiku Lavrovljevih, Rogozinovih ili Medvedevljevih ocjena o situaciji na Balkanu i o tome pod kojim uvjetima će oni dozvoliti ne samo ulazak u NATO već i europske integracije Srbije. Ali, mora se primjetiti da postoje dvije različite opcije u Srbiji: jedna koja je o tome dosljedno pričala i koja nije participirala u vlasti, i sada imamo ovo što je potpuno u funkciji unutarnjeg pozicioniranja, jer je primjećeno da ta kritika odnosa prema Rusiji možda privlači birače. I sada Demokratska stranka, koja je dopustila i prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) i netransparentnu izgradnju baze za reagiranje u izvanrednim situacijama u Nišu, također udara u kritiku Konuzina. Istovremeno se ističe značenje dobrih odnosa s Rusijom. Ta doza neprincipijelnosti i, ako mogu reći, drskosti vladajuće većine prema biračima, zaista je nedopustiva."

Dvostruki kriteriji vlasti

Novinarka Ljiljana Smajlović smatra da su na djelu dvostruki kriteriji kada je riječ o odnosu vlasti prema diplomatskim predstavnicima u Srbiji. U tom smislu se Konuzin "mjeri" na prilično drugačiji način od recimo zapadnih veleposlanika, na čije slične istupe se uopće ne reagira, kaže Ljiljana Smajlović. Ona dodaje: "Ne vidim neku veliku razliku između ponašanja Konuzina i nekih drugih veleposlanika. Mislim da svi oni sebi uzimaju vrlo velike slobode, ali da se domaće vlasti prema tome odnose u skladu sa svojim vanjskopolitičkim ciljevima, a ponekad i u skladu s osobnim odnosima s pojedinim diplomatima."

Ljiljana Smajlović također ističe: "Je li nediplomatski kada američko veleposlanstvo kritizira odluku Vrhovnog suda Srbije, što se dešavalo? U SAD-u je potpuno nezamislivo da izvršni organi ili državni službenici kritiziraju sudsku vlast. Prema tome, kod nas se jedva može govoriti o uobičajenoj diplomaciji. Mi smo zemlja prema kojoj se mnogi ponašaju kao da oni imaju više političkog i moralnog prava da odlučuju šta je za nas dobro ili nije, nego naša vlast."

Javnost bi također trebala znati da veleposlanici uglavnom ne govore u svoje ime, već u ime svoje države i svog Ministarstva vanjskih poslova, ističe Jelena Milić i dodaje: "Dok god to Ministarstvo ne reagira, i dok ta država koju zastupa ne reagira, on je tu samo jedan glasnogovornik. Mislim da je jako smiješno sve kritike i primjedbe reducirati samo na Konuzina, već da je sada krajnje vrijeme obratiti pažnju na odnos ruskog Ministarstva vanjskih poslova i ruskih državnih organa prema Srbiji."

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ured: A. Jung-Grimm