1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Samo tri posto Nijemaca redovito čita

15. siječnja 2011

Nakon što su zbog snijega u predbožićnim danima vlasnici knjižara zabilježili manji broj prodanih knjiga nego prijašnjih godina, njih kao i izdavače muči još jedan drugi problem: Nijemci sve manje čitaju.

https://p.dw.com/p/zxw8

Iako su knjige i dalje jedan od najomiljenijih i najpopularnijih poklona u Njemačkoj, sve se češće postavlja pitanje: Da li i koliko Nijemci doista čitaju i kakvu vrijednost uopće knjige još imaju u društvu u kojem vladaju zakoni drugih medija? Odgovor na ovo pitanje pokušala je dati Zaklada „Čitanje“ koja svake godine u ovo vrijeme objavljuje rezultate svojih studija u kojima istražuje ponašanje Nijemaca i njihov odnos prema čitanju i knjigama.

Dok s jedne strane njezini najnoviji rezultati pokazuju da postoji veliki razlog za optimizam, s druge strane je situacija doista zabrinjavajuća. Naime, kako su pokazala i najnovija istraživanja i drugih institucija, njemački učenici u dobi od 15 godina konačno su na pravom putu da dosegnu standard kakav među njihovim vršnjacima vlada u susjednoj Francuskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. No, situacija među odraslim članovima njemačke populacije izgleda već sasvim drugačije.

Žena čita novine
Ako i čitaju, tada posežu za novinama. Knjige se navodno, samo prelistavajuFoto: picture-alliance/dpa

Četvrtina Nijemaca uopće ne čita

„Veliki broj Nijemaca jako rado čita. No, istodobno, čak jedna četvrtina nikada u ruke ne prima knjigu. I zapravo problem leži u ovom nerazmjeru – Nijemci ili čitaju ili ne čitaju uopće i to je takoreći nešto na čemu moramo više raditi“, kaže Christiph Schäfer iz spomenute zaklade. Osim toga, oni koji čitaju ovoj se djelatnosti ne posvećuju više kako bi proširili svoje horizonte, produbili ili ojačali individualnost ili stupili u dublji kontakt s drugim kulturnim krugovima ili intelektualnim duhovima, već jednostavno zato da što prije dođu do novih informacija.

Drugim riječima, promjene u ponašanju suvremenog Nijemaca po pitanju čitanja idu u korak s promjenama koje se primjećuju i na ostalim područjima: živi se brzo, konzumira se ono što je prije svega jednostavno i do čega se isto tako brzo može doći. A kako kažu stručnjaci, „u ovakvom životnom tempu knjige naravno imaju malo šansi u odnosu prema drugim medijima; televizijski prijemnici postaju iz godine u godinu sve veći dok se police s knjigama u njemačkim dnevnim sobama sve više smanjuju“.

Knjige
Za klasike ili malo zahtjevniju literaturu, danas više nitko nema vremenaFoto: picture alliance/dpa

Za Thomasa Manna više nitko nema vremena

„Situacija je doista zabrinjavajuća. Broj onih koji intenzivno i mnogo čitaju trenutno se kreće oko svega tri posto. Ta brojka je srećom stabilna i vjerojatno će takva i ostati. Smanjuje se broj onih koji su do sada prosječno mnogo čitali, a povećava se jedino broj onih koji čitaju samo za vrijeme godišnjih odmora ili tijekom vikenda“, objašnjava Simone Ehmig iz zaklade „Čitanje“. Ona dodaje da Nijemci sve više umjesto da doista čitaju - knjige samo prelistavaju i idu dalje. Vremena za klasike poput „Buddenbrookovih“ ili „Rata i mira“, očigledno danas više nema gotovo nitko.

Djeca čitaju
Njemačka su djeca konačno opet počela više čitatiFoto: dpa

Čitanje je samo za žene?

No, problem u padanju popularnosti čitanja leži i u još jednom drugom aspektu, a to je da ono slovi kao tipično ženski način provođenja slobodnog vremena. Većina Nijemaca drži da čitanje doduše razvija osjećaj empatije, osjećajnosti, sposobnosti doživljavanja intime i emocionalne blizine, no istovremeno smatra sve ove karakteristike nepotrebnim u današnjem načinu života i društvu koje je prije svega okrenuto konzumaciji, tipično muškom, agresivnom načinu probijanja i opstanka kao i stvaranju karijere.

„Naša je jedina šansa da se stoga prvenstveno okrenemo mladim naraštajima, da pokušamo učiniti sve što je u našoj moći da djecu i mlade zadržimo ili još više zainteresiramo za knjige i čitanje“, zaključuje Ehmig. Istraživanja posljednjih godina su naime pokazala da u kasnijoj životnoj dobi čitaju najviše ili samo oni koji su ovu aktivnost otkrili i zavoljeli još u najranijim danima.

Autor: Michael Köhler / Željka Telišman

Odg. urednik: Anto Janković