Samoubojstvo njemačkog tajkuna

Merckle je preuzeo tvornicu lijekova od svojeg oca 1967. i u Americi je otkrio goleme mogućnosti koja se krije u činjenici da i lijekovima ističe zaštita od patenata. Preuzeo je tu ideju i od početka devedesetih je počeo je vrtoglav uspon Mercklea. Dok je očeva tvornica brojala još samo 60 zaposlenih, njegov nemiran poslovni duh ga je ubrzo doveo do čitavog poslovnog carstva koji samo dijelom ima posla s lijekovima. Danas zapošljava oko 100 tisuća suradnika i na vrhuncu poslovnog uspjeha je imao promet od 30 milijardi eura godišnje. Nema tome dugo da je Adolfa Mercklea i američki list "Forbes" uvrstio na popis najbogatijih Nijemaca sa imutkom vrijednim oko 9 milijardi i 200 milijuna američkih dolara.

I bogataši griješe

Ali bogatstvo nije zaštita od krivih procjena: 2005. je njegova tvornica građevinskog materijala Heidelberg Cement kupila svog konkurenta u Velikoj Britaniji, tvornicu Hanson. Sada je očito da je cijena bila previsoka a krediti za kupnju su uvelike opteretili čitav koncern. Počeli su golemi problemi a Merckle se nadao spasu tako da je imutak potrošio na spekulacije na burzi. Na žalost, odabrao je krivu dionicu: koncerna Volkswagen i obzirom na jagmu zbog Porscheove kupnje Volkswagena, očekivani dobitak se pretvorio u golemi gubitak. Njegovim carstvom već uvelike šeću predstavnici banaka koje traže svoj novac. Adolf Merckle je očito uvidio kako više ništa sam ne može odlučiti i u ponedjeljak poslije ureda se više nije vratio kući. Bacio se pod vlak na pruzi koja prolazi nedaleko od njegovog doma kod Ulma. Svojoj obitelji je ostavio pismo u kojem pokušava objasniti taj korak.

Njegova smrt neće utjecati na pregovore s vjerovnicima: u upravi njegovog holdinga koji nadzire svo poslovanje koncerna već duže sjedi i njegov sin, 43-godišnji Ludwig. Dionice ugroženog Heidelberg Zementa su doduše pale za 6% nakon vijesti o pogibiji Mercklea starijeg, ali i na burzama vjeruju vijestima kako je već postignut načelan sporazum s vjerovnicima.