Sara na Euroviziji za mlade

Europska radiodifuzijska unija (EBU) zajedno s gotovo svim javnim distributerima na starom kontinentu, i dalje neumorno vodi desetljetnu bitku protiv vjetrenjača promovirajući kroz Euroviziju za mlade klasiku, jednu formu glazbe koja je gotovo potisnuta s TV ekrana. Misija, još početkom 80-tih godina prošlog stoljeća, nazvana “Eurovizijom za mlade glazbenike” (Eurovision Young Musicians) odolijeva svim tim trendovima koje nameće glazbena industrija i na sreću, privlači sve veći broj umjetnika, TV stanica, a tako i slušatelja i gledatelja. Naime, svake druge godine, EBU organizira natjecanje izvanserijski talentiranih glazbenika mlađih od 18 godina. Pritom je nevažno koji instrument sviraju.

Hrvatska među favoritima

U Kölnu na ovogodišnjoj „Mladoj Euroviziji“ trenutno boravi 14 delegacija iz isto toliko zemalja. Među njima je i Hrvatska, koju predstavlja violinistica Sara Domjanić. S obzirom na to da za sobom već ima mnoštvo osvojenih nagrada, posebno pred njemačkom publikom, iznenađuje njezin entuzijazam i predanost ovom nekomercijalnom natjecanju. “Iskreno, Eurovizija mi djeluje atraktivnije od uobičajenih natjecanja u klasičnoj glazbi. Prije svega zato što se vodi računa o mnogo više detalja, sve mora biti perfektno. Obično sudjelujem na natjecanjima za violiniste, na kojim se najviše pozornosti poklanja tehnici. Na eurovizijskom natjecanju se vodi računa i o glazbi i o tehnici, ali i o drugim elementima, važnim za taj show”, priča na Sara, koja s nestrpljenjem očekuje finale natjecanja, u subotu (31.5.).

Odgovor na pitanje što Euroviziju za mlade glazbenike čini drugačijom i atraktivnijom od uobičajenih natjecateljskih manifestacija, pokušava dati Vladislav Jakovljev, ruski TV producent i nadglednika ovog eurovizijskog natjecanja. “Mi pokušavamo implementirati jedan sasvim novi žanr, koji na prvo slušanje djeluje kao klasika, ali to zapravo nije. Taj smjer smo nazvali neo-klasikom s primjesama filmske glazbe. Jer bez obzira na natjecateljski duh, dvosatni TV program mora funkcionirati kao cjelina. Zato dva mjeseca uoči natjecanja, kada već znamo sudionike i instrumente na kojima će se svirati, kompozitorima povjeravamo zadatak da osmisle djelo koje će natjecatelji morati izvesti zajedno”, objašnjava Jakovljev.

Kako mladima približiti prave vrijednosti?

Moldavija, Hrvatska, Malta, Mađarska, Slovenija, Austrija, Poljska, Nizozemska, Portugal, Grčka, Njemačka, Švedska, Češka i Norveška zemlje su koje su poslale svoje kandidate na ovogodišnju Euroviziji za mlade glazbenike. Broj zemalja sudionica uvijek je varirao, a koncept natjecanja ne dozvoljava da ih ima više od 14. “Nama su ovakva natjecanja važna, zato što predstavljaju odličnu platformu za promociju mladih glazbenika. Klasika nije samo priča u kojoj stari ljudi sjede u nekoj dvorani, slušaju dosadnu glazbu i drijemaju. Repertoar je atraktivniji. Sara svira Ciganske napjeve Pabla de Sarasatea”, kaže Željko Mesar iz Odjela za glazbene sadržaje Hrvatske radio-televizije (HRT).

Sara privatno ne sluša samo klasiku, mada bi željela da njeni vršnjaci imaju više “sluha” za ozbiljnu glazbu. “Ne slušam samo klasiku. Volim pop-rock i neke hitove koji se svakodnevno mogu čuti na top listama. Sviđaju mi se i kombinacije žanrova, kao što to recimo radi violinista David Garrett, ali ja sam se posvetila klasici. Sjećam se da sam kao dijete gledajući televiziju jednom prilikom ugledala Andrea Rieua. Bila sam oduševljena, pa sam tako i ja zaželjela svirati violinu”, priča 16-godišnja umjetnica iz Hrvatske, koja s roditeljima živi u Lihtenštajnu.

Alternativni oblik promocije klasike

Upravo je to cilj Europske radiodifuzijske unije. Maknuti se od konzervativnog poimanja klasične glazbe, iako je Eurovizija za mlade glazbenike, neminovno, alternativni oblik zbližavanja današnje omladine s ozbiljnom glazbom. “Nekada su ovaj program gledali isključivo oni koji se zanimaju za klasičnu glazbu. Ali to se promijenilo. Uvijek će postojati tendencija da se ovo natjecanje učini atraktivnijim i za one koji nisu zaljubljenici u klasiku. Ali se ono nikada neće pretvoriti u nešto nalik brojnim kasting programima. Jer ovo nije komercijalni TV šou. On ima svoju vrijednost i određenu razinu, zbog čega se i emitira u okviru programa nacionalnih javnih medijskih servisa”, kaže nadglednik natjecanja Jakovljev.

I Sara vjeruje da Eurovizija za mlade prilično pomaže u promociji ozbiljne muzike. “Osobno smatram kako klasika zaslužuje bolje mjesto, ali to prije svega ovisi od zanimanja mladih za instrumente kao što je violina. Ako bi im se takva glazba približila i u njima probudila zanimanje, sigurna sam da bi klasika imala daleko veću publiku i vjerojatno bi i takvih kompozicija bilo na top listama”, kaže predstavnica Hrvatske, koja je je violinu počela svirati s četiri godine.

Platforma za međunarodnu karijeru

Neovisno od priče o promociji kulturnih vrijednosti, koja se smatra jednim od osnovnih zadataka nacionalnih javnih servisa, ništa manje važno pitanje jest i afirmacija mladih talenata. Mogu li oni zaista da profitirati od sudjelovanja na jednom ovakvom takmičenju, koje je, s obzirom na vrlo specifičan koncept, negdje između stručnog umjetničkog nadmetanja i komercijalnog TV programa?

Željko Mesar iz Hrvatske radio-televizije, potpuno je uvjeren u to. “Ovakva natjecanja omogućavaju da promovirate svoju zemlju i njena kulturna bogatstva, pa tako i mlade talente. To je smotra svih vrijednosti zemalja koje sudjeluju. Zbog toga i nije toliko važno hoćete li pobijediti. Sari, kao i drugim natjecateljima se otvaraju vrata Europe i svijeta za buduće nastupe, a to je upravo ono što svi sudionici žele.”

Njegovo mišljenje dijeli i Vladislav Jakovljev, supervizor EBU-a. “Dovoljno je samo da pogledate u kom smjeru su otišle karijere dosadašnjih pobjednika i sudionika. Eurovizija za mlade glazbenike je nesumnjivo dobra platforma za promociju talenata, naročito ako želite ukazati na svoju svestranost, a da pri tome ostanete okrenuti klasičnoj glazbi”, kaže TV producent iz Rusije i podsjeća da su u petočlanom stručnom žiriju utjecajni glazbenici, profesori i poznavaoci ozbiljne glazbe, poput menadžera Bečke filharmonije.

A što na to kaže mlada hrvatska predstavnica? Sara Domjanić ni najmanje nije opterećena ishodom velikog finala u subotu, 31. svibnja. “Naravno da bi pobjeda ili dobar plasman utjecali na moju karijeru. Ali ja ne razmišljam mnogo o tome. Ipak, bilo bi mi drago da se moje izvođenje publici i žiriju dopadne, za mene bi i to bio veliki uspjeh.”