Stoltenberg u BiH

Reforma obrane u BiH uspješno je okončana još 2006. godine. Entitetske vojske koje su u prošlosti bile međusobno suprotstavljene, ukinute su voljom sva tri konstitutivna naroda. Umjesto njih, formirane su zajedničke Oružane snage BiH (OS BiH). U BiH je tada vladalo opće uvjerenje da je budućnost zemlje u NATO savezu što je kao izraz političke volje potvrđeno i u bosanskohercegovačkim parlamentima. „Mi u Republici Srpskoj (RS) dobro znamo da je BiH država koja ima svoj suverenitet, svoju poziciju u Ujedinjenim narodima i koja treba imati stolicu i u Partnerstvu za mir i NATO-u", govorio je tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić u Skupštini ovog entiteta.

Nakon obrambene reforme, BiH je ubrzanim koracima počela ispunjavati uvjete za prijem u NATO. Zaustavljena je u trenutku kada ju je do ulaska u ovu organizaciju dijelio samo jedan korak, aktivacija Akcijskog plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP). Aktualni predsjednik RS-a Milorad Dodik danas negira pozitivne aspekte obrambene reforme i traži povratak na „izvorni Dayton". On se protivi ulasku BiH u NATO, a zastupnici iz njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata sprječavaju donošenje odluka koje bi BiH stavile pod „sigurnosni kišobran" moćnog vojnog saveza.

Uvjeti za aktiviranje MAP-a još nisu ispunjeni

Najavljeno je da će glavni tajni NATO-a Jens Stoltenberg, koji u Sarajevo dolazi u četvrtak (2.2.) sa čelnicima BiH razgovarati upravo o uvjetima koje ova zemlja treba ispuniti na putu ka euroatlantskim sigurnosnim sustavima. Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš kaže da će nadležni tom prilikom glavnom tajniku predstaviti rezultate koje su bosanskohercegovačke vlasti ostvarile u procesu pristupa NATO-u. Ranije je rečeno da bi NATO ove godine trebao odlučiti o eventualnoj aktivaciji MAP-a, ali BiH još nije ispunila sve uvjete.

Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar podsjeća da je od samita NATO-a u Talinu, na kojem su BiH precizirani uslovi za aktivaciju MAP-a, prošlo već sedam godina. „Glavni uvjet, knjiženje perspektivne vojne imovine u BiH kao državne, još nije ispunjen i ne zna se kada će u cijelosti biti realiziran. To su vojarne, zgrade komandi, poligoni i skladišta koje OS BiH trebaju za izvršenje misija, ali RS, za razliku od Federacije BiH, ne želi da to bude katastarski iskazano kao državna imovina. Tako pola od 57 perspektivnih vojnih objekata još nije registrirano kao vlasništvo BiH, premda ih vojska u Banja Luci, Doboju, Bileći i drugim mjestima u tom entitetu nesmetano koristi. U RS-u smatraju da je to njihovo vlasništvo i da tako treba i ostati", kaže Kozar za Deutsche Welle.

Promjena stava u RS-u

Naš sugovornik pojašnjava i zašto se u RS-u sada osporava ranije opredijeljenost za pristup BiH NATO-u. „Za ulazak u NATO treba ispuniti vojne i političke uvjete. Premda su se ranije oba entiteta i najviši organi vlasti u BiH opredijelili za euroatlantske integracije, vrh u RS-u sada opstruira približavanje ovom vojnom savezu. RS insistira da BiH, kao i Srbija, treba biti 'neutralna', a traži i ukidanje OS BiH, odnosno 'demilitarizaciju' zemlje. Sudeći po bošnjačko-hrvatskim stavovima, takva inicijativa nije realna. Nije moguće demilitarizirati BiH dok se njeni susjedi, Hrvatska kao članica NATO-a i Srbija kao 'vojno neutralna' naoružavaju. U takvim uvjetima BiH može biti sigurna samo u NATO-u, i samo kao članica Sjevernoatlantskog pakta može računati na strane investicije. Podsjećam da je onima koji namjeravaju ulagati na strana tržišta najvažnije da je zemlja u koju ulažu stabilna i sigurna i, ako je to moguće, pod NATO-vim kišobranom", kaže Kozar.

On ističe da bi se u BiH, a posebno u RS-u, trebalo više govoriti o tome što država dobiva ulaskom u NATO i koliko su u gospodarskoj i drugim oblastima profitirale zemlje koje su u tom Savezu. „Članstvo u NATO-u nije samo jamstvo sigurnosti, nego i prilika da BiH usvajanjem standarda i vrijednosti koje zagovara NATO postane suvremena država u kojoj su demokracija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava trajne kategorije", ističe Kozar. Sarajevski analitičar vjeruje da interes NATO-a za BiH neće opasti, usprkos političkim previranjima na globalnom planu i promjenama u vrhu ključne članice NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država.

BiH i NATO u globalnom okviru

„Uvjeren sam da će interes NATO-a za BiH biti još i veći. Zar bi glavni tajnik Jens Stoltenberg uopće dolazio u Sarajevo da je drugačije? NATO je jamstvo vojnog dijela Daytonskog sporazuma, pomaže reformu OS BiH, a ima i vlastiti stožer u Sarajevu. NATO ima razloga i za strateško opredjeljenje za BiH, tim prije što je Rusija 'bacila oko' na entitet RS. Što se tiče poruka koje ovih dana u svijet šalje novi američki predsjednik Donald Trump, tu ne treba izvlačiti pogrešne zaključke. Trump je za NATO, ali će on insistirati na tome da i druge zemlje članice izdvajaju više sredstava za Savez. Znakovite su i poruke novog američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa koje se odnose na Kosovo, a koje bi mogle raspršiti moguće srpske snove o vojnom povratku u 'bivšu pokrajinu'", kaže vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.

Jens Stoltenberg dolazi u BiH u vrijeme kada se očekuju rezultati istrage o sudjelovanju pripadnika OS BiH u obilježavanju „neustavnog" Dana RS-a 8. i 9. januara ove godine, ali su iz Ministarstva obrane BiH demantirani navodi da posjet glavnog tajnika NATO-a ima veze s ovim događajem.