Sastanak na vrhu Europske unije

Glavne teme summita bit će proširenje, pravosuđe i unutarnji poslovi te imigracijska politika Europske unije.

Na dvodnevnom summitu, šefovi država i vlada danas će raspravljati o tome koliko će vrata Europske unije u budućnosti biti otvorena za nove članice.

Proširenje

Na samom vrhu dnevnog reda nalazi se Turska i pitanje koliko velika bi trebala biti u budućnosti Europska unija i koliko velika ona može zaista biti. Uoči summita predsjednik Europske komisije Barroso komentirao je odluku Vijeća ministara oko Turske:

“Smatram da je odluka donosena od svih ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije pratila i da se nalazi na istoj liniji kao i prijedlog Europske komisije. Odluka je vjerostojna i poštena prema Turskoj. S jedne strane odluka šalje snažan signal Turskoj da je važno ispuniti sve obaveze, a s druge strane proces je ostao otvoren i pokazuje našu spremnost da nastavimo u pregovorima sa ovako vrlo važnom zemljom. Dakle, mislim da odluka vrlo odmjerena, poštena i vjerodostojna”, rekao je predsjednik Barroso.

Međutim, Europska komisija u svojem izvještaju prošloga mjeseca dala je vrlo neodređene prijedloge da se prilikom daljnjeg proširenja Unije najprije trebaju sagledati “integracijski kapaciteti Europske unije” kao i atmosfera među građanima Unije. No što to zapravo konkretno znači, o tome sada moraju odlučiti šefovi država i vlada. Austrija, Francuska, Belgija i Nizozemska traže da Europska unija može primiti nove članice samo ako i nakon toga ostane sposobna donositi odluke i ako može i dalje funkcionirati. Velika Britanija i Švedska odbacuju povezivanje “integracijske sposobnosti” i proširenja. Moguće je očekivati i veliku raspravu o europskim perspektivama za zemlje zapadnog Balkana, jer se među ostalim talijanski premijer Romano Prodi zalaže da Europska unija nastavi pregovore o SSP-u sa Srbijom, nakon što je Europska komisija prije pola godine obustavila pregovore o Sporazumu i stabilizaciji sa Beogradom zbog nepotpune suradnje s Haškim sudom. Prodijev prijedlog je podijelio zemlje članice.

Migracije

“Debata o migracijama” u međuvremenu je čvrsta točka dnevnog reda svakoga summita. I ovoga puta bit će razlika u mišljenju između mediteranskih zemalja članica i država srednje Europe. Jedni žele više novca iz Bruxellesa kako bi se boilje zaštitili od navale migranata iz Afrike, a drugi, prije svega Njemačka i Austrija žele da se uzmu u obzir i migracije sa istoka Europe. Prijedlog Europske komisije da se uspostavi europska koordinacija legalnog useljavanja naišao je na otpor kod gotovo svih članica. Nitko ne želi da se Bruxelles miješa kod ovako vrlo osjetljivog unutarnjopolitičkog pitanja. Očekuje se ipak zeleno svjetlo za bruxelleski plan koji predviđa veću financijsku pomoć i suradnju s afričkim vladama kako bi se smanjio broj afričkih doseljenika.

Energija

Još jedna stalna tema summita je energija i prvi koraci u pravcu zajedničke europske energetske politike kao i smanjenje ovisnosti od Rusije na ovom području.

Očekuje se prihvaćanje finskog plana stvaranja europske mreže energetskih korespondenata. Konkretno to znači da bi od 2007. godine stručnjaci iz svih zemalja članica putem interneta izmjenjivali informacije i time ubuduće spriječili nestašicu energije i krize. Sporno je jedino koliko su zemlje članice zaista spremne podijeliti vrlo osjetljive informacije s drugima. Za lošu atmosferu već se pobrinula Poljska koja unatoč pritiscima iz Bruxellesa prijeti blokirati novi ugovor s Rusijom o partnerstvu. Na summitu će se razgovarati i o energetskom mixu a time i korištenju nuklearne energije. Nekoliko zemalja članica traže veće korištenje atomske energije, dok se druge tome protive.

Ustav

I na kraju ustav i pitanje u kojem obliku će Europski ustav preživjeti nakon što su ga odbacili birači u Francuskoj i Nizozemskoj 2005. godine. Konkretne prijedloge predstavit će nasljednica finskog premijera Mattija Vanhanena, njemačka kancelarka Angela Merkel, ali tek u prvoj polovici iduće godine kada Njemačka preuzme Predsjedništvo Europskom unijom.