1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Schering radije istražuje u Japanu nego u Njemačkoj

Martin Fritz7. lipnja 2005

Znanstvenici na području biologije nigdje tako usko ne surađuju kao u japanskom gradu Kobeu. Na jednom otoku ispred obale nalazi se državni Institut za razvojnu biologiju RIKEN u kojem radi 500 suradnika - to je najveći takav institut na svijetu.

https://p.dw.com/p/9Zqx

U njegovom su susjedstvu svoje podružnice otvorile 62 japanske i 13 stranih farmaceutskih tvrtki, među kojima i njemački Schering. Jer, u Japanu su uvjeti za istraživanja na matičnim stanicama bitno drugačiji nego u Njemačkoj. Berlinski Schering prošlog je ljeta otvorio svoj novi istraživački centar za regenerativnu medicinu odmah pored instituta RIKEN u Kobeu. Ondje trenutačno 45 znanstvenika, među ostalim, rade na uzgoju matičnih stanica odraslih osoba izvan tijela kako bi pokušali razviti genetsku terapiju za liječenje Parkinsona i multiple skleroze. Zdrave bi se stanice jednostavno trebale same regenerirati i tako izliječiti oboljelo tijelo. Istraživanja na matičnim stanicama odraslih osoba u Njemačkoj su, doduše, dozvoljena, ali Schering se ipak odlučio za otvaranje centra u Kobeu. Šef istraživačkog centra Nikolaus Mueller navodi slijedeće razloge:

„Zbog toga što se u Njemačkoj već na sam spomen matičnih stanica mnogima diže kosa na glavi kao i zbog odbijanja državnog poticanja takvih istraživanja Japanci su na području regenerativne terapije i matičnih stanica pet do sedam godina ispred Nijemaca. Pitanje je može li se ta prednost uopće dostići. To je u znanosti otprilike jedna generacija koju zaostajemo zbog nedostatka koncepta.“

Japanska država već deset godina potiče biomedicinu. Akademski su insitituti pokazali spremnost za suradnju s farmaceutskom industrijom, a jedno od težišta istraživanja su matične stanice embrija i odraslih ljudi. Jer, društvo postaje u prosjeku sve starije i traži učinkovite lijekove, pa farmaceutska industrija od ulaganja u regenerativnu medicinu očekuje dobru zaradu. Japanski je angažman jedinstven, ističe Nikolaus Mueller i dodaje:

„U Njemačkoj u pojedinim slučajevima postoji dobra suradnja između tvrtki i istraživačkih instituta, ali nema takve integrirane znanstvene strukture koja omogućava direktnu primjenu rezultata na ljude. To u tom obliku u Njemačkoj nije poznato, a pogotovo ne da država to bilo gdje podupire.“

Za razliku od Zapada, Japanci nemaju predrasuda prema istraživanjima na matičnim stanicama. Tako je u Japanu uz strogu kontrolu dopušteno i terapijsko kloniranje. I upravo je ta otvorenost prema novoj medicini ono što Njemačkoj nedostaje, smatra šef Scheringovog istraživačkog centra Mueller:

„Japanski znanstvenici u svojoj zemlji uživaju daleko veći društveni ugled nego njihovi kolege u Njemačkoj ili Sjedinjenim Američkim Državama. Zato mi ovdje u Japanu možemo računati sa širokom potporom stanovništva a ne s kritičkim držanjem kao u ostatku svijeta.“

Japansko tržište biološke tehnologije drugo je po veličini na svijetu, odmah iza američkog. Prema službenim procjenama, ono bi već za pet godina moglo doslovno eksplodirati i ostvarivati promet u vrijednosti od 180 milijardi dolara. Unatoč tome, Schering i dalje ostaje nazočan na njemačkom tržištu, naglašava Nikolaus Mueller i objašnjava: „Farmaceutska istraživanja i farmaceutska industrija su u porastu te u povoljnom okruženju imaju želju i spremnost na razvoj i u Njemačkoj.“