1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Schröder: «Izbor iranskoga predsjednika odluka je iranskoga naroda»

27. lipnja 2005

Iran će biti jedna od dominantnijih tema za vrijeme Schröderova boravka u Americi, osobito nakon što je na predsjedničkim izborima pobijedio radikalni islamist Mahmud Ahmedinežad.

https://p.dw.com/p/9Yhd
Kancelar Schröder u razgovoru s novinarima na putu za Washington
Kancelar Schröder u razgovoru s novinarima na putu za WashingtonFoto: dpa

Budući iranski predsjednik, kako je izjavio, ne namjerava odustati od atomskog programa, ali ni od pregovora s Europskom unijom. Kancelar Schröder još je uoči odlaska u Washington iznio svoje viđenje razvoja prilika u Iranu: «Mora se poštivati odluku iranskog naroda. Ali, ako je bilo manipulacija, one moraju biti razjašnjene. Bez obzira na to, dobro je što je novoizabrani predsjednik rekao da želi nastaviti pregovore s Europljanima, koji su usklađeni s Amerikancima, oko isključivo miroljubivog korištenja atomske energije, a ne u vojne svrhe. Na nama je da iznesemo ofenzivan prijedlog – i to će Europljani učiniti, kako bi ti razgovori bili uspješno završeni. I dalje smatram da je u našem interesu, njemačkom, europskom, da postignemo mirno rješenje.»

Ključna faza pregovora očekuje se krajem srpnja ili početkom kolovoza. A za postizanje dogovora važno je stajalište kako Iran ima pravo na miroljubivo korištenje atomske energije, koje je naglasio i Schröder: «To je suverena odluka te zemlje. Ali, potrebna su nam sigurnosna jamstva da se ne proizvode atomske bombe.»

Mudra diplomacija umjesto preglasnih izjava

Europljane koji pregovaraju s Iranom o napuštanju atomskog programa podupiru i Sjedinjene Države. Njihovo je držanje u prošlosti, međutim, često izazivalo suprotne učinke od željenih. Vanjskopolitički glasnogovornik SPD-a u Bundestagu Gert Weisskirchen smatra da je odnos prema Americi utjecao i na ishod predsjedničkih izbora u Iranu: «Mislim da će i Sjedinjene Države morati shvatiti da je novi predsjednik to postao (...), jer je u Iranu bio izražen element da se bira ovog mlađega i više fundamentalistički orijentiranoga kandidata, jer se on drži više protuamerički. Tu važnu ulogu igra i povijest, osobito iransko-irački rat koji je pokazao da su Sjedinjene Države stale na stranu Sadama Huseina. To su stvari koje su vrlo složene, emocionalno jako opterećene i mislim da će i SAD iz toga izvući zaključak da na to ne odgovara preglasnim izjavama, nego mudrom diplomacijom.»