Schröder u Zagrebu - jacanje gospodarske suradnje i podrska Racanu

Iako je sredisnji dio prvog sluzbenog posjeta jednog njemackog kancelara Hrvatskoj bilo otvaranje Njemacko-hrvatske industrijske i trgovacke komore, nastup saveznog kancelara Gerharda Schrödera, nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Racanom, prvenstveno je imao politicku tezinu - poglavito zbog pozitivnih rijeci koje je kancelar izgovorio na racun vlade, svog dragog prijatelja, kako ga nazvao, Racana.

"Pocetak pregovora s Europskom unijom i predaju generala Gotovine ne treba uvjetovati jedno drugim, odgovorio je njemacki kancelar na novinarski upit. Tu nedvojbenu potporu na hrvatskom putu u eurointegracije, koja je iznenadila sve politicke promatrace u Zagerebu, Schröder je potkrijepio i izjavom da Hrvatska nedvojbeno suraduje s Haaskim sudom, a da je nemoguce Haagu izruciti nekoga tko nije u Hrvatskoj.

Njemacki je kancelar pohvalio i demokratski razvoj Hrvatske: "Pod vodstvom premijera Racana Hrvatska je postala uporistem stabilnosti u regiji, koja nije vazna samo za Hrvatsku i njezine gradane, nego i za cijelu Europu. Njemacki je kancelar rekao kako nije bilo govora o vremenskom roku za hrvatsku kandidaturu za Europsku uniju, jer je to posao Europskog povjerenstva, ali je naglasio da je Hrvatska dostigla i Rumunjsku i Bugarsku te da je Njemacka spremna podrzati planove premijera Ivice Racana o uclanjenju Hrvatske u EU zajedno s te dvije zemlje. Hrvatski je premijer na to dodao kako Hrvatska zna koje su njezine zadace, radi na njima i vjeruje da ce i njezini prijatelji to znati prepoznati. "Stavovi i podrska nasih prijatelja u Njemackoj u tom pogledu su izuzetno vazni za hrvatski narod i Republiku Hrvatsku", naglasio je Racan.

Na pitanje je li njegov dolazak u Hrvatsku povezan s predstojecim parlamentarnim izborima Schröder je odgovorio da se medunarodni posjeti dogovaraju ranije, da ce hrvatski biraci sami izabrati svoje politicke predstavnike, ali da ne bi bio iskren, kada bi presutio na kojoj strani tuce njegovo srce.

"Politicki odnosi izmedu nas, i oni osobni, oslobodeni su bilo kakvih problema. Ekonomski odnosi mogu biti jos bolji nego sto je bio slucaj u proslosti, mogu biti jos intenzivniji," - naglasio je takoder kancelar Schröder dodavsi kako su stabilizacija demokratskog procesa i ekonomske reforme koje su zapocete, a velikim dijelom i ostvarene pod vodstvom premijera Racana zacijelo u prvom redu bitne za dobrobit zemlje i njezinih gradana, ali su i preduvjet za to da suradnja, na primjer izmedu Njemacke i Hrvatske na ekonomskom podrucju moze postati sve bliza, sve cvrsca i uspjesnija.

Tom cilju svakako ce pridonijeti i danas otvorena Njemacko-hrvatska industrijska i trgovacka komora.

A tocno su cetiri godine prosle od medudrzavnoga sporazuma kojim su Zagreb i Berlin izrazili zelju da se u dogledno vrijeme osnuje takva bilateralna institucija. Pocetkom 2000. u Zagrebu je pocelo raditi Predstavnistvo njemackog gospodarstva, koje je upravo danas preraslo u inozemnu trgovinsku komoru, prvu koju Njemacka otvara u jednoj od zemalja bivse Jugoslavije, sto rjecito govori o dinamici razvoja njemacko-hrvatskih gospodarskih odnosa u proteklome razdoblju.

Njemacka je drugi hrvatski trgovinski partner i drugi najveci strani ulagac. Jer, ulaganja njemackih tvrtki u Hrvatsku iznose 1,7 milijardi dolara, sto cini 24 posto ukupnih stranih ulaganja.

Hrvatska vjeruje kako ima prostora za daljnje razvijanje gospodarske suradnje. Stoga su i u Zagrebu ocekivanja od osnivanja hrvatsko-njemacke industrijske i trgovinske komore velika. Hrvatska veleposlanica u Njemackoj Vesna Cvjetkovic-Kurelec istice i gospodarski i politicki znacaj otvaranja komore: "To je doista znacajno. Dakle, ta je mjesovita njemacko-hrvatska industrijska i trgovinska komora jest znak politicke i sigurnosne stabilnosti Republike Hrvatske. Savezna Republika Njemacka na primjer nema je niti u Baltickim zemljama ni u Sloveniji ni u Slovackoj ni u Bugarskoj. Dakle, mislim da je to jako dobar znak ne samo kao podrska nasim bilateralnim, gospodarskim odnosima vec je znak i razvijenog trzisnog gospodarstva."

U gospodarskim se krugovima posjet kancelara Schrödera tumaci nastojanjem Njemacke za vecim gospodarskom utjecajem na jugoistoku Europe. Njemacka je ekonomija vec duboko ukorijenjena u hrvatsko gospodarstvo a prosirenjem na ostale drzave regije, poglavito na podrucju bankarstva, telekomunikacija, medija, turistickih kompanija ili trgovackih lanaca, jugoistok Europe i njeno trziste od preko 20 milijuna ljudi itekako moze postati privlacno njemackim ulagacima.

Medutim, jos je sinoc u Beogradu savezni kancelar upozorio: "Tko u zemlju zeli privuci privatni kapital, taj mora stvoriti okvirne uvjete, sto znaci, da mora stvoriti sigurnost investicijama."

U Hrvatskoj bi prije svega trebalo bolje raditi pravosude i uprava - njemacka poduzeca ne zele godinama cekati dok neki sudac zatrpan predmetima razrijesi imovinsko-pravne odnose nekog zemljista koje zele kupiti. Unatoc tomu Njemacka je Hrvatskoj vec sada jedan od glavnih partnera, kaze Thomas Gindele, direktor njemacko-hrvatske industrijske i trgovinske komore: "Daleko najveci ulagac, naravno, njemacki je Telekom koji ima 51 posto dionica bivseg drzavnoga HT-a, a sljede ga razlicite manje i srednje investicije. Imamo primjerice u nekadasnjem ratnom podrucju, u Glini tvornicu Hippa, proizvodaca djecje hrane. U Osijeku imamo investiciju tvrtke Meggle - u tvornicu za preradu mlijeka. Imamo u Puli staklaru tvrtke Schott."

Gindele drzi kako bi se vise trebale angazirati poduzeca srednje velicine, osobito bankara: "S njemacke strane imamo dvije banke koje su ovdje prisutne sa svojim investicijama i podruznicama. A ostalim trzistem dominiraju austrijske i talijanske banke, sa stopama rasta, renditama koje se jedva jos mogu postici u srednjoj i zapadnoj Europi."