1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Schulz: Ne želim u dugove zbog Camerona!

Bernd Rigert/Ivana Ivanović2. veljače 2013

EU mora postati demokratskija i transparentnija, ističe predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. A ni jedna zemlja ne može si priuštiti da ostane sama, čak ni Velika Britanija, upozorava on.

https://p.dw.com/p/17WyZ
epa03536557 Martin Schulz, President of the European Parliament, speaks to the Members of Parliament during the plenary session in the European Parliament, in Strasbourg, France 15 January 2013. EPA/PATRICK SEEGER
Martin Schulz Präsident Europäisches Parlament Plenarsitzung Straßburg FrankreichFoto: picture-alliance/dpa

Europska unija je 2013. proglasila "Europskom godinom građana" i time ponovno pokušava povećati zanimanje svojih građana za EU. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz kaže da je veliki izazov objasniti jednom euroskeptičnom Britancu vrijednost Unije. "Mislim da se Velika Britanija, kao i sve zemlje EU-a natječu na globalnoj pozornici... a sa špekulacijama na svjetskoj razni na međunarodnim financijskim burzama i imigracijom, Velikoj bi Britaniji to bilo previše samoj. EU može kontrolirati situaciju samo ako na političkoj pozornici nastupi u ime svojih zemalja članica kao snažna politička sila. To vrijedi jednako za Njemačku kao i za Veliku Britaniju. Upravo sam vidio jednu anketu koja pokazuje da je 60 posto Britanaca mlađih od 30 godina za ostanak u Uniji."

Cameronove kritike

Martin Schulz ističe da se slaže s nekim primjedbama britanskog premijera Davida Camerona: "Mislim da njegove primjedbe o ograničenoj transparentnosti, ograničenom priznavanju tko je zapravo za što zadužen u Bruxellesu, stoje. Isto tako mislim da nakon toliko vremena konačno moramo priznati da Europska komisija ne mora regulirati baš apsolutno sve. Ali ne trebam ja Davida Camerona da mi to kaže. Ja to već godinama govorim. Mislim da je Cameron isto tako u pravu kad se radi o jednoj stvari: EU svakako mora postati demokratskija. To znači da kad god EU o nečem odlučuje, to treba dobiti legitimitet u parlamentu. A to znači jačanje Europskog parlamenta. Ali upravo tomu se protivi britanski premijer David Cameron. Dakle, on upire prstom u problem kojeg je sam prouzročio".

Protiv proračunskog deficita

Martin Schulz s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel
Bez dlake na jeziku. Martin Schulz s njemačkom kancelarkom Angelom MerkelFoto: Reuters

Predsjednik Europskog parlamenta ne vjeruje da će Britanija blokirati sve poteze EU-a dok se u Britaniji ne održi referendum (2017.) na kojem će se odlučivati o ostanku ili izlasku iz EU-a. "Uzmimo na primjer pregovore o financijskom planiranju do 2020. godine. Tu više nije toliko važno stajalište Velike Britanije, već borba šefova država i vlada s Europskim parlamentom. Tu moram reći: Nekoliko vlada, a među njima očito i njemačka vlada, spremne su prihvatiti proračunski deficit kako bi zadržale Britaniju u EU-u. Tu vam jasno kažem, ja to neću podržati", rezolutan je Schulz.

"Imamo naznake da predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy želi izdatke od 960 milijardi eura razdijeliti na razdoblje od sedam godina ali pri tomu ima jamstva za financiranje u visini od 900 milijardi eura, jer David Cameron ne može ići više od te svote. To znači da ćemo za sedam godina imati rupu u proračunu od 60 milijardi eura. A to je početak Unije u dugovima. Ja u tomu neću sudjelovati. Ako je do sad postojala razina na kojoj nije bilo dugova, onda je to bio Bruxelles. Možemo govoriti o štednji. Spreman sam na štednju. Ali nisam spreman na Uniju u dugovima. Ako bi to bila cijena da se u Uniji zadrži Davida Camerona, onda ja kažem ne", upozorava predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

Martin Schulz se na čelu Europskog parlamenta nalazi godinu dana. Član je njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD) zastupnik je u Europskom parlamentu zadnjih 19 godina. Karijeru je započeo kao gradonačelnik njemačkog gradića Würselna, u kojem je posjedovao i jednu knjižaru. U javnosti je postao poznat kad se uključio u oštru raspravu s tadašnjim talijanskim premijerom Silviom Berlusconiem koji ga je usporedio s čuvarom u koncentracijskom logoru. Talijanski se premijer kasnije morao za ovaj komentar ispričati kod tadašnjeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera.