Screening za poglavlje intelektualno vlasništvo
9. veljače 2006
Prema posljednjim analizama Europske komisije, Hrvatska je nakon reformi 2003. godine uvelike uskladila svoje zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom u području autorskog prava i srodnih prava te prava industrijskog vlasništva. Hrvatska će se u predstojećem razdoblju trebati usredotočiti na jačanje kapaciteta za provedbu tih zakona kada je riječ o borbi protiv piratstva i krivotvorenja.
Voditelj radne skupine za ovo poglavlje Igor Gliha je pojasnio da kada je riječ o krađi autorskih prava tada se radi o krađi kao bilo čega drugoga:
“Samo ovdje ono što se krade nije opipljivo nego je krađa nečeg što je nematerijalno. Usudio bi se reći da je to zato još gora krađa, jer se krade nešto što je netko smislio, nešto što je intelektualno. Prema našim propisima i prema propisima Europske Unije svaka takva krađa je kažnjiva i kao kazneno djelo i kao prekršajno djelo”.
Hrvatska je 2003. godine temeljito reformirala svoje zakonodavstvo u području prava intelektualnog vlasništva usvojanjem zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je u velikoj mjeri usklađen s acquisom. Iste godine reformiran je i zakonodavni okvir u području prava industrijskog vlasništva, donošenjem niza novih zakona: primjerice zakona o patentu, zakona o industrijskom dizajnu, zakona o žigu, zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda. Hrvatska će trebati znatno kadrovski ojačati odjel za autorsko pravo Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te odjel za patente, koji ima veliki broj zaostataka u obradi prijava za patente.