Sirija - izbori usred građanskog rata

Zašto predsjednik Bašar al Asad dozvoljava izbore usred građanskog rata?

Sirijski vlastodržac, unatoč ogromnoj kritici, čvrsto ostaje pri odluci da se izbori trebaju održati 3. lipnja. Izlazak na birališta bi trebao dati legitimitet njegovoj vladavini, objašnjava Julien Barnes-Dacey, stručnjak za Bliski istok iz think tanka Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR). "To će mu omogućiti da Sirijcima i svijetu kaže kako on ima novi mandat i kako je pitanje predaje vlasti nekome drugome potpuno apsurdno", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za DW. On, međutim, smatra da je ovaj izborni proces u svakom slučaju jedna vrst prijevare.

Kako reagiraju sirijske oporbene skupine?

Sirijska nacionalna koalicija (SNC) kao krovna organizacija oporbe i pobunjeničkih grupa na izbore gleda kao na farsu. "Asadov režim nikada zapravo nije izabran, ali ta obiteljska diktatura se održava na vlasti već 44 godine", priopćila ja ova organizacija. Jer, prije Bašara al Asada zemljom je vladao njegov otac Hafez. Sirijska nacionalna koalicija naglašava da se u trenutku kada je trećina stanovništva raseljena ne mogu održati pravi izbori.

Kako reagira međunarodna javnost?

Zapad i mnoge arapske zemlje oštro se protive izborima. Grupa "Prijatelji Sirije", kojoj pripadaju i Njemačka, Francuska i Sjedinjene Države, osuđuje izbore i smatra ih nelegitimnima. Njezini članovi tvrde da na taj način vodstvo u Damasku krši mirovni sporazum postignut u Ženevi. "Prijatelji Sirije" izbore vide kao "parodiju demokracije".

Tko su kandidati?

Na izbornim listićima će biti tri imena: aktualnog predsjednika Bašara al Asada, bivšeg ministra Hasana al Nurija i zastupnika Mahera al Hadžara. Asadov reizbor slovi kao gotovo siguran. Barnes-Dacey kaže kako Asad s dvojicom kandidata želi signalizirati sljedeće: "Gledajte, imamo više kandidata, ovo su legitimni izbori. I nije naša krivica što oporba odbija sudjelovati u njima". Međutim, za sirijskog aktivista za ljudska prava Mustafu Haida kandidati na izborima su samo statisti. "Jer, barem jedan od njih dvojice je rekao kako je Asad njegov vođa i da bi i on radio ono isto što radi Asad", kritizira Haid. Predstavnici oporbe u egzilu - i kad bi pristali na to - ne bi mogli sudjelovati u izborima, jer u izbornom zakonu stoji da oni koji se žele kandidirati na predsjedničkim izborima moraju zadnjih deset godina živjeti u Siriji.

Gdje se može glasati?

S obzirom da podijeljene pobunjeničke grupe odbijaju sudjelovati u izborima, glasati mogu samo Sirijci na područjima pod Asadovom kontrolom. A ni izbjeglice koje se nalaze unutar Sirije ili izvan nje neće moći glasati, upućuje Barnes-Dacey. Mnogi se pitaju i zašto uopće izaći na birališta kada je Asadova pobjeda sigurna.

Sirijci koji žive u inozemstvu mogli su glasati 28. svibnja ukoliko su se prije toga registrirali u sirijskim veleposlanstvima. U zemljama poput Libanona i Brazila je to bilo moguće. Njemačka i Francuska to nisu dozvolile. Sirijska nacionalna koalicija pozdravlja odluku Francuske i Njemačke.

Kakav značaj imaju izbori za daljnji razvoj sukoba?

Aktivist za ljudska prava Haid smatra da će diskusija o mogućem političkom rješenju sukoba nakon njih biti samo još teža. Jer, Asad, koji na ovakav način sebi osigurava novi mandat, potpuno zatvara vrata dijalogu. Haid precizira da će se time, kao jedina preostala mogućnost, borbe samo pojačati. Za Barnes-Daceya su izbori, s obzirom na borbe i duboku podijeljenost društva, ionako od sekundarne važnosti. Za razvoj sukoba će, smatra on, biti prije svega presudno ono što se odigrava na bojištu.