Siromaštvo, rat i AIDS pospješuju širenje tuberkuloze

Dva do tri milijuna ljudi umire od ove bolesti, od kojih 95 posto u zemljama u razvoju. Tuberkuloza, za koju se smatralo da je gotovo iskorijenjena u industrijskim zemljama, ponovno se širi u cijelome svijetu pa i u Europi.

Prije stotinu godina u Europi je svaki sedmi odrasli čovjek umirao od posljedica tuberkuloze. Nakon otkrića antibiotika i poboljšanih higijenskih uvjeta znatno se popravilo i stanje, tako da se prije dvadesetak godina još vjerovalo da se tuberkuloza u zapadnim zemljama može potpuno suzbiti. Takav se zaključak pokazao pogrešnim, jer od sredine osamdesetih dolazi do ponovnog buđenja te bolesti. Trenutno samo u Europi godišnje od tuberkuloze oboli pola milijuna ljudi. Posebno žarište je u pojedinim istočnoeuropskim zemljama i u zemljama bivšega Sovjetskog Saveza, naglašava Sabine Rysch-Gerdes, direktorica vodećeg njemačkog centra za istraživanje tuberkuloze iz Borstela kod Hamburga: «Nakon perestrojke, na primjer, ljudi su morali plaćati plin i naftu koja je dolazila iz Rusije, što je vrlo skupo. To znači, zimi se svi sele u jednu prostoriju, a sve infektivne bolesti lako se šire, ako je u nekom prostoru puno ljudi. Drugo objašnjenje je da su se nakon sloma cijele industrije, pa i farmaceutske, i skupi lijekovi protiv tuberkuloze morali kupovati u inozemstvu, za što nije bilo dovoljno novca.»

Najviše oboljelih među mlađim strancima

Jedan od glavnih razloga za povećanja broja oboljelih od tuberkuloze jest munjevit rast broja zaraženih HIV-om u Africi. Oslabljeni imunološki sustav jedva da se još može obraniti od uzročnika tuberkuloze. Drugi razlog širenja te bolesti jest siromaštvo koje često nastaje zbog nemira, ratova i progona.

Nakon dvaju svjetskih ratova broj oboljelih od tuberkuloze u Njemačkoj i Europi uvijek se udvostručavao. Osim toga ljudi su se u to vrijeme inficirali, a da to nisu ni primjetili. Kod njih bolest izbija tek u starosti kada oslabi imunološki sustav. No, među šest i pol tisuća slučajeva koliko ih je zabilježeno u Njemačkoj, nisu stariji ti koji uznemiruju znanstvenike. «Ono što nas brine jest da se bolest pojavljuje među strancima u zemlji, poglavito među mlađima – onima u dobi od 25 do 45 godina. Naravno da je i stopa prenošenja bolesti veća: ljudi se voze u podzemnoj željeznici, rade, više odlaze u diskoteke itd.», ističe Rysch-Gerdesova.

Do zaraze dolazi preko dišnih putova. Osoba za koju se ne zna da je zaražena godišnje može bacile prenijeti na deset do 15 osoba. Pa ipak, klice tuberkuloze nisu toliko opasne kao visokozarazni virusi gripe. Oni u svakodnevnim situacijama kod bliskih kontakata mogu biti opasniji.

Malo učinkovitih lijekova

Osobiti problem, međutim, predstavlja pojačan otpor organizma na uobičajene tuberkulotike koji nastaje zbog pogrešne terapije, neredovitog ili prekratkog uzimanja lijekova, ali i kada se zbog siromaštva, a slijedom toga i nestašice lijekova, na primjer, uzima samo jedan lijek, a ne kombinacija koja ima najbolji učinak. Terapija s točno određenom kombinacijom lijekova traje najmanje šest mjeseci, u suprotnom će pojedini posebno otporni uzročnici tuberkuloze preživjeti i antibiotici više neće djelovati, kaže Elvira Richter iz Borstelskog instituta: «Postoji tek mali broj lijekova koji su djelotvorni protiv tuberkuloze. Ako neki od njih izostanu, time što se pojavljuju rezistentni sojevi, preostaje sve manje lijekova koji nemaju dobar učinak, imaju i veće popratne pojave, a i skuplji su. Terapija tako dulje traje, pacijent ju slabije podnosi, a i troškovi su veći.»

Kako bi se uspostavio nadzor nad tuberkulozom u cijelome svijetu skupine poput «Liječnika bez granica» i organizacije za razvojnu pomoć pokušavaju provesti poseban program Svjetske zdravstvene organizacije. Primarni je cilj pomoć za samopomoć, kako bi se eventualno svim oboljelima osigurali kvalitetni lijekovi. Time se prvenstveno želi spriječiti daljnje širenje bolesti: «Pruža se podrška u stvaranju laboratorija kako bi zemlje same bile u stanju dijagnosticirati tuberkulozu, primjenjujući visoke standarde. Konkretno, uz pomoć «Liječnika bez granica» u Uzbekistanu je postavljen laboratorij. Mi smo dali potporu u razvoju dijagnostike, i dalje provjeravamo kvalitetu njihova rada, što će dovesti do toga da će Uzbekistan postati jedna od prvih zemalja gdje se primjenjuje nasuvremenija tehnologija u borbi protiv tuberkuloze, naglašava Elvira Richter.