Slavljenje Bajrama uz policijsku zaštitu

U staru Bajrakli-džamiju vjernici danas (9.8) dolaze ne samo na redovne molitve, nego i na tradicionalnu bajramsku sofru. O tome, suočavaju li se muslimani u Srbiji s problemima pri obavljanju vjerskih obreda, muftija srbijanski Muhamed Jusufspahić za DW kaže:
„Jedino možemo imati problema sa samima sobom, onog trenutka kada izdamo sebe ili zaboravimo sebe, može nam svatko raditi svašta, tako da ne gledam krivce za bilo kakve nedostatke nigdje drugo nego u nama samima.“

Mada naglašava da je unutarnja sloboda ono što je ključno za svakog pojedinca, on ipak podsjeća da je Bajrakli-džamija u vlasništvu Republike Srbije i u korisništvu grada Beograda. “Džamija još uvijek nije vraćena Islamskoj zajednici, makar da bude korisnik. Makar u nomenklaturi da se spominje Islamska zajednica. Mi to faktički koristimo, ali nas nema nigdje u papirima“, objašnjava Jusufspahić.

Dvadeset ili dvjesto tisuća?

On vjeruje da taj problem nema veze s odnosima manjinskih muslimana i većinskih pravoslavaca nego „s recidivima standarda“ bivše ateističke zemlje u kojoj su, kako kaže, vjera i svaki pojedinac kao vjernik bili obespravljeni.

Prema službenim podacima u Beogradu ima oko 20.000 muslimana, ali Jusufspahić tvrdi da ih ima i do deset puta više. “Mnogo je razloga tih tendencija smanjivanja. Postoji unutrašnja blokada gdje netko tko je ovaj ili onaj nacionalno ne kazuje da je musliman, što je imao pravo na prethodnim popisima. Ima i otpora, jer oni kažu - što je koga briga jesam li ja vjernik, to je moja intimna stvar.”

Jusufspahić ne misli da su muslimani u Srbiji u bilo kojem smislu ozbiljno izloženi diskriminaciji. “Riječ je uvijek o pojedinačnim slučajevima diskriminacije, u pogledu ishrane, u pogledu vjerskih sloboda na radnom mjestu, u pogledu zapošljavanja. Ne bih mogao da kažem da je to nešto što je organizirano, ali zaista ljudi imaju problema. Mnogo je otpuštenih među muslimanima, ali isto tako i među onima koji nisu muslimani. Hajde ti sad kaži da je to zbog ovoga, a nije zbog nekakve recesije“, ocjenjuje Jusufspahić.

Značajan odnos Srbije prema BiH

S tako blagim stavom o položaju muslimana u Srbiji se ne slaže izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava Izabela Kisić. „I pored toga što imamo dva bošnjačka ministra, oni nisu zastupljeni u institucijama prije svega na nacionalnom nivou, na višim nekim položajima u institucijama. Također je veoma problematičan odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini, što se prelama na položaj Bošnjaka u Srbiji. Praktično se negira jedinstvo Bosne i Hercegovine, što zabrinjava Bošnjake ovdje“, naglašava Kisićeva.

Blaga presuda - strašna poruka

U Beogradu je nedavno izrečena presuda za paljenje Bajrakli-džamije 2004. godine, kada je do temelja spaljena biblioteka s više od 7.000 knjiga. Prvi osnovni sud je trojicu aktera osudio na po četiri mjeseca zatvora za sudjelovanje u neredima, ali ne i za samo paljenje džamije. Ostala petorica optuženih su oslobođena.

„Blago je reći da je ta presuda blaga. Krivci nisu dobili zaslužene kazne i to je jedna strašna poruka za ubuduće, da zapravo takvi incidenti ili kriminalni akti ostaju nekažnjeni, a to su akti koji su očigledno bazirani na nacionalnoj mržnji“, kaže Izabela Kisić.

Danas mirno

Bajrakli-džamiju osigurava nekoliko policajaca, a vjernici mirno dolaze na svoje redovite molitve. Svi s kojima smo razgovarali ističu da u prakticiranju svoje vjere ne nailaze ni na kakve probleme. “Jeste, manjinska je religija, ali sasvim smo slobodni. Mada, vidite, tu je policija. Od kada je džamija zapaljena 2004. godine, od tada policija dolazi. Od tada nema problema. Na državi je da odluči da li neki objekt treba da se zaštiti, to je u njihovoj nadležnosti“, kaže jedan vjernik. Od 2004. godine incidenata u Bajrakli-džamiji nije bilo. Džamija je obnovljena, a u zgradi pored nje počinju pripreme za rad Fakulteta islamskih nauka.