1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravila lijepog ponašanja u Njemačkoj

Birgit Görtz/Željka Telišman 3. siječnja 2013

Kada se u Njemačkoj koristi "ti" a kada Vi? Pravila lijepog ponašanja mijenjaju se onako kako se mijenja i društvo. Iako je danas situacija opuštenija nego ranije, još uvijek postoje pravila koja se moraju poštivati.

https://p.dw.com/p/17CrT
Foto: picture-alliance/dpa Themendienst

Bonton ili pravila lijepog i dobrog ponašanja u Njemačkoj svi povezuju s imenom baruna Adolpha Kniggea. On je koncem 18.stoljeća napisao knjigu „O ponašanju prema ljudima“ koja do danas (pogrešno) vrijedi kao ultimativni savjetnik po pitanju pravila pristojnog odnosa prema drugima. Iako je Knigge u njoj želio zapravo samo iznijeti svoja opažanja ponašanja u društvu u kojem je živio, ova je knjiga sve do danas zadržala status institucije za sebe kada je u pitanju tzv. bonton. U tom smislu, u Njemačkoj postoji i Društvo Knigge kojim predsjedava Hans-Michael Klein i koji redovito daje predavanja i seminare na temu pristojnosti i pravila pravilnog ponašanja i oslovljavanja prije svega kada je riječ o razlikama u korištenju zamjenica "ti" i "Vi".

„Ovisno o tome je li riječ o privatnom ili poslovnom odnosu, o tome ovise i pravila korištenja "ti" ili "Vi". Kada je riječ o privatnim odnosima tada vrijedi pravilo prema kojem starija osoba nudi mlađoj oslovljavanje s "ti" – I to bez obzira je li riječ o ženskoj ili muškoj osobi. Na poslu životna dob ne igra nikakvu ulogu već položaj unutar hijerarhijske ljestvice”, objašnjava Klein. On kaže kako šef ili šefica može i smije zaposlenicima ponuditi "ti", te da je i ovdje sasvim nebitno je li riječ o ženi ili muškarcu. “No, ukoliko je riječ primjerice o dvojci voditelja ili jednostavno osobama koje su jednakog položaja, tada će "ti" ponuditi onaj koji ima više staža u određenom poduzeću”, kaže Hans-Micheal Klein.

Baron Adoloph Knigge
Baron Adoloph KniggeFoto: AP

“Gospođo Meier, znaš li koja je cijena…?”

Međutim, stvari kako kaže Klein, ipak nisu tako jednostavne pa je i veliku važnost potrebno posvetiti detaljima. Primjerice, u Njemačkoj postoji tzv. “hamburški ti”. Riječ je zapravo o kombinacijama kada jedna osoba drugu oslovljava osobnim imenom (a ne prezimenom) no pri tome koristi Vi: “Markus, možete li mi malo pomoći?”. Kako kaže Klein, ovaj se oblik oslovljavanja često koristi na poslu, u takozvanim “nesimetričnim odnosima” kada šef radniku govori "Vi" ali ga oslovljava imenom. No, to funkcionira samo u jednom smjeru. “Ne bi bilo dobro kada bi istu formu koristio i radnik kada se obraća šefu”, kaže on.

U Bavarskoj se često koristi nešto slično. Riječ je o tzv. “minhenskom ti”. „Ovdje je stvar obrnuta. Šef oslovljava radnika prezimenom no istodobno mu govori "ti". Na primjer: „Huber, smjesta dođi ovamo!“, objašnjava Klein. Slična pomalo zabavna kombinacija je i tzv. „blagajničin ti“. Često se naime može čuti kada blagajnica u nekoj trgovini treba pomoć svoje kolegice da tada vikne na sav glas ili preko razglasa: “Gospođo Meier, znaš li kolika je cijena jabuka?“.

Jedan drugi i sasvim poseban oblik oslovljavanja s "ti" je onaj kojeg koriste članovi socijaldemokratske stranke u Njemačkoj. Ovdje je "ti" uobičajen budući da svi stranku doživaljavaju kao zajednicu.

O načinu oslovljavanja ne odlučuje spol već položaj
O načinu oslovljavanja ne odlučuje spol već položajFoto: picture-alliance/dpa

Oslovljavanje kao ogledalo društva

Konvencije po pitanju oslovljavanja se međutim također uvijek mijenjaju ovisno o promjenama koje se događaju u društvu. Primjerice, u srednjem vijeku u Njemačkoj bilo je uobičajeno osobe na visokom položaju oslovljavati s "Vi", koristeći pri tome ne drugo lice jednine (Sie) već drugo lice množine (Ihr). Kasnije je čak bila uobičajena i praksa u takvim slučajevima osobe oslovljavati s „On“ ili „Ona“. „Primjerice, posluga je tako pitala negog gospodara: “Je li gospodin dobro spavao?“. U novije vrijeme, u doba apsolutističkih vladara to je promijenjeno u još radikalniji oblik, u takozvani „pluralis majestatis“:“ "Je li Vaše veličanstvo dobro spavalo? Želi li On uzeti jutarnju kupku?“, kaže Hans-Michael Klein.

Kako je to danas

Danas je situacija po ovom pitanju u odnosu na nekoć ipak mnogo jednostavnija i opuštenija. Razlike se primjećuju a posebno su zanimljivi najnoviji trendovi kada su u pitanju reklame. „Ukoliko se radi o nekom skupom proizvodu, tada će marketinški stručnjaci uvijek koristiti 'Vi': „Priuštite si vikend pun opuštanja“ ili „Uživajte u našoj gastronomskoj ponudi!“. No, primjerice, jedan švedski proizvođač namještaja, svojim se potencijalnim mušterijama svjesno obraća s "ti": „Stanuješ li joü uvijek ili si počeo živjeti". "Ti" u ovom slučaju signalizira osjećaj bliskosti i zajedništva…“ objašnjava njemački stručnjak za bonton.

Dieter Bohlen,
Dieter BohlenFoto: picture-alliance/dpa

Međutim, osloviti nekog s "ti" ukoliko to nije primjereno u Njemačkoj, može imati i velikih posljedica ukoliko netko primjerice policajca oslovi s "ti". Prije nekoliko godina je njemački glazbenik i producent Dieter Bohlen („Modern talking“) završio pred sudom jer je upravo to učinio. Iako obično kazna za vrijeđanje policajca iznosi oko 500 eura, Bohlen je oslobođen jer je uspio dokazati kako on „uvijek i svakom govori ti….“.

"Zakonski je samo određeno da je zabranjeno vrijeđanje policajaca i drugih državnih službenika, no mora se ipak dokazati da je netko "ti" koristio sa ciljem vrijeđanja, odnosno, povrede časti. Dakle, to ovisi od slučaja do slučaja“, kaže Klein.

Zanemarivanje konvencija može imati velikih posljedica
Zanemarivanje konvencija može imati velikih posljedicaFoto: Fotlia/shoot4u

Još nekoliko savjeta

Njemački stručnjak navodi i primjer kada recimo prijelaz s "ti" na "Vi" može biti „poguban“. „Tipična je situacija kada na nekoj fešti na poslu, šef svojim radnicima ponudi "ti". No, dan kasnije je ipak pitanje hoće li se on toga sjetiti ili je to predložio pod utjecajem alkohola. U tom slučaju uvijek se preporuča radniku da malo pričeka i vidi na koji način mu se šef obraća. Nikako ne bi bilo dobro kada bi primjerice, radnik podsjetio šefa na ponudu prelaska na 'ti'“, kaže on.

„Važno je isto tako znati da recimo nikako nije pristojno grubo odbiti neki ponuđeni 'ti'. Ukoliko to ne želimo prihvatiti, važno je ipak to učiniti pristojno i pazeći da ne povrijedimo dotičnu osobu. Primjerice možemo reći: 'Drago mi je i cijenim ponudu ali molim Vas za još malo vremena kako bismo se bolje upoznali…', savjetuje Klein.